Više od 75 milijuna kvadratnih kilometara oceana globalno, odnosno preko 20 posto njihove površine, značajno je potamnjelo između 2003. i 2022. godine, što je izazvalo zabrinutost među pomorskim znanstvenicima diljem svijeta. To opsežno zatamnjenje smanjuje dubinu fotične zone, sunčevim svjetlom obasjanog gornjeg sloja oceana koji je ključan za većinu morskog života i za regulaciju klime.
U istraživanju objavljenom 27. svibnja u časopisu Global Change Biology, znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Plymouthu i Plymouth Marine Laboratoryja analizirali su 20 godina NASA-inih satelitskih podataka i računalnih modela. Koristili su podatkovni skup Ocean Colour Web, koji razlaže oceane na segmente od 9 kilometara, uz modele sunčevog i mjesečevog zračenja kako bi izmjerili promjene u dubini fotične zone.
Otkrili su da se u više od 9 posto oceana, na području površinom većem od Afrike, fotična zona smanjila za više od 50 metara. U nekim dijelovima gubitak te zone prelazio je 100 metara. Iako je u 10 posto oceana u tom razdoblju zabilježeno posvjetljenje, globalni trend i dalje jasno naginje njihovu zatamnjenju.
Uzroci zatamnjenja ovise o regiji
U obalnim vodama glavni uzročnici su ispiranje nutrijenata, organske tvari i sedimenta iz poljoprivrede i oborina, što potiče rast planktona i smanjuje prozirnost vode. U otvorenom moru, promjene u dinamici cvjetanja algi i porast temperature površine mora vjerojatno sprječavaju prodiranje svjetla.
Postoje istraživanja koja pokazuju kako se boja površine oceana promijenila tijekom posljednjih 20 godina, potencijalno kao rezultat promjena u planktonskim zajednicama. No naši rezultati pružaju dokaze da takve promjene uzrokuju široko rasprostranjeno zatamnjenje koje smanjuje količinu oceana dostupnog životinjama koje ovise o suncu i mjesecu za svoj opstanak i razmnožavanje, upozorava dr. Thomas Davies, izvanredni profesor morske zaštite na Sveučilištu u Plymouthu.
Dodao je da to može ugroziti ne samo oceanski ekosustav, nego i ekosustave koji ovise o oceanima. I mi ovisimo o oceanu i njegovim fotičnim zonama za zrak koji udišemo, ribu koju jedemo, našu sposobnost borbe protiv klimatskih promjena i za opće zdravlje i dobrobit planeta, dodao je Davies.
Kritične točke
Ako se fotična zona smanjuje za oko 50 m na velikim dijelovima oceana, životinje kojima je potrebno svjetlo bit će prisiljene približiti se površini, gdje će se morati natjecati za hranu i ostale resurse koji su im potrebni, napominje Tim Smyth iz Plymouth Marine Laboratoryja.
Najizraženije smanjenje dubine fotične zone zabilježeno je na vrhu Golfske struje i u polarnim regijama, područjima snažno pogođenima klimatskim promjenama. Obalna mora poput Baltičkog, pogođena kopnenim ispiranjima, također su doživjela značajno zatamnjenje.
Izvor: SciTechDaily
