Već godinama znanstvenici pokušavaju dokučiti kako su u svemiru nastali elementi teži od željeza, poput zlata i platine. Nova znanstvena analiza rijetkog kozmičkog bljeska mogla bi nas konačno približiti tom odgovoru.
Gotovo zaboravljen događaj
Godine 2004. zabilježen je nagli bljesak gama-zračenja koji je ostao neobjašnjen gotovo dva desetljeća. Nova studija, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters, koju je provela međunarodna skupina znanstvenika, ponovno ispituje taj događaj i sugerira da je uzrok tog bljeska bio magnetar, vrsta izrazito magnetizirane neutronske zvijezde, koja je izbacivala teške elemente u svemir.
Događaj je s godinama pomalo pao u zaborav, ali vrlo brzo smo shvatili da se naš model savršeno uklapa u njega, rekao je astrofizičar Brian Metzger sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, u SAD-u.
Odgovor na jedno od pitanja stoljeća
Tim znanstvenika predlaže da takozvani “zvjezdani potresi”, odnosno pukotine u kori magnetara, mogu stvoriti uvjete za nastanak teških elemenata kroz proces poznat kao r-proces nukleosinteze. Takvi potresi mogu izazvati divovske bljeskove, izbacujući novonastale elemente u svemir.
Iako je bljesak iz 2004. godine trajao samo nekoliko sekundi, istraživači procjenjuju da je mogao proizvesti količinu teških metala jednaku čak trećini Zemljine mase.
Taj događaj odgovara na jedno od pitanja stoljeća i rješava misterij koristeći arhivske podatke koji su gotovo bili zaboravljeni, kaže astrofizičar Eric Burns sa Sveučilišta Louisiana State u SAD-u.
Stiže i specijalizirani teleskop za takva promatranja
Dok su sudari neutronskih zvijezda već poznati izvor teških elemenata, smatra se da su započeli prekasno u povijesti svemira da bi objasnili sve rane metale. To je navelo znanstvenike da se usmjere na magnetarske bljeskove.
NASA trenutno razvija teleskop za promatranje gama-zračenja, Compton Spectrometer and Imager (COSI), koji bi mogao potvrditi te rezultate.
Prilično je nevjerojatno pomisliti da su neki od teških elemenata svuda oko nas, poput plemenitih metala u našim telefonima i računalima, nastali u tim nevjerojatno ekstremnim uvjetima, rekao je Anirudh Patel sa Sveučilišta Columbia.
Izvor: Science Alert
