Devedesetogodišnja Britanka Margaret Keenan prva je osoba u svijetu koja je 8. prosinca primila cjepivo protiv COVID-19. Bio je to tračak svjetlosti za čovječanstvo na kraju razorne pandemijske godine.

Šest mjeseci kasnije svijet je došao do milijardu primijenjenih doza. Kampanja cijepljenja bez presedana, unatoč rijetkim nuspojavama, logističkim problemima i bezobraznoj nejednakosti između bogatih i siromašnih, jedini je globalni izlaz iz ove pošasti.

Strahujući da bi nove varijante koronavirusa mogle smanjiti učinkovitost cjepiva, svijet je u utrci procjepljivanja što većeg broja ljudi prije nego što ga preplavi novi val bolesti koja je već ubila tri milijuna stanovnika svijeta.

Prije godinu dana osjećao sam se kao mlad čovjek, a sad sam starac, rekao je Laszlo Cservak, 75-godišnji Mađar, netom nakon što je primio prvu dozu cjepiva.

Strahovito mi nedostaje to što ne mogu ići na bazen, u dvoranu za vježbanje ili putovati. Došao sam da mi vrate stari život natrag, rekao je Cservak opisujući osjećaj koji dijeli s milijardama ljudi diljem planeta. U najcrnjim danima pandemije nestvarno je izgledala ideja da će učinkovito cjepivo biti brzo stvoreno, proizvedeno i odobreno.

No svjetski su znanstvenici, uz pomoć milijarda javnog novca, danonoćno radili da bi stvorili nekoliko kvalitetnih cjepiva. Među njima je prvi put i ono koje koristi mRNK tehnologiju koja prodire u stanice i pretvara ih u tvornice antitijela.

U uobičajenim okolnostima potrebno je pet do deset godina za stvaranje novog cjepiva, rekla je u veljači predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Mi smo to učinili za deset mjeseci. To je golem znanstveni uspjeh.

Vakcinodrom

Nakon što su klinička istraživanja pokazala učinkovitost od 95 posto, pažnja se usmjerila na logističku noćnu moru proizvodnje, skladištenja, isporuke i primjene cjepiva. U teoriji, svakome na svijetu tko to poželi.

Kampanja je započela tromo u mnogim zemljama, no suočene s pitanjem života i smrti, neke su zemlje pronašle kreativna rješenja pretvorivši katedrale, stadione i tematske parkove u centre za cijepljenje. Francuska je velodrom pretvorila u vakcinodrom, a u Veneciji se cijepilo na vaporettima.

Da bi se prevladao skepticizam javnosti, svjetski čelnici, poput američkog predsjednika Joea Bidena, britanske kraljice Elizabete i pape Franje zavrnuli su rukave i primili cjepivo, premda ne uvijek pred kamerama.

Biden je svoje cjepivo primio pred kamerama u prijenosu uživo i svijetu poručio da "nema razloga za zabrinutost".

U zemljama koje su svoje građane cijepile najbrže, najbrže se i pokazalo koliko to vrijedi. U Izraelu, gdje je pola stanovništva cijepljeno dvjema dozama, broj slučajeva zaraze pao je sa 650 na 100.000 stanovnika u siječnju na samo 13 danas. Smrtnost je manja deset puta.

Britanci su otvorili pivske vrtove, Izrael ukinuo obavezno nošenje maski na otvorenom, a Amerikanci mogu ponovno u kina.

Šokantna nejednakost

No daleko od toga da je sve išlo glatko. Zbog natezanja oko cjepiva izbili su i ružni politički sporovi. Kina i Rusija optužene su za "širenje utjecaja cjepivom", a Britanija i EU upleli su se u nedoličan postbreksitovski sukob o njegovoj raspodjeli.

Neovisni analitički think-tank The Soufan Centar usporedio je utrku za cjepivom s nekadašnjom utrkom u naoružanju. I dok Svjetska zdravstvena organizacija poručuje "da nitko nije siguran dok svi nisu sigurni", raste gnjev zbog goleme razlike u procijepljenosti između bogatih i siromašnih zemalja koju čelnik WHO-a Tedros Ghebreyesus naziva šokantnom.

U bogatim zemljama, u kojima živi samo 16 posto svjetske populacije, dosad je primijenjeno otprilike pola svih proizvedenih doza. Istodobno je 29 najsiromašnijih zemalja svijeta dobilo tek 0,1 posto doza.

U posljednje vrijeme naslovnice pune informacije o vrlo rijetkima, ali povremeno fatalnim nuspojavama cjepiva. Osobito se to odnosi na cjepivo AstraZenece i stvaranje ugrušaka.

Unatoč tomu što stručnjaci ističu da koristi višestruko nadmašuju rizike, negativan publicitet mnoge je pokolebao. Tomu pridonosi i poplava lažnih antivakserskih informacija na društvenim mrežama.

Neki su zato neodlučne odlučiti podmititi. Kalifornijska tvrtka Bolthouse Farms radnicima plaća 500 dolara da se cijepe. Jedna pekinška četvrt cijepljenje plaća košarom jaja i putovanjem na popularno domaće turističko odredište.

Dug tunel

Što nosi budućnost? Kontroverze već izazivaju "COVID putovnice" koje će u nekom obliku vjerojatno biti potrebne za međunarodna putovanja i ulaz na javne događaje.

Novi trend je i ''cjepivni'' turizam. Zemlje poput Islanda i Grčke vrbuju već cijepljene turiste, a Srbija nudi cjepivo onima koji joj dođu u posjet.

Političari i znanstvenici ističu da je cijepljenje jedini izlaz iz koronakrize, ali siromašnim zemljama trebat će godine da to postignu. Predsjednik uprave Pfizera Albert Bourla već je najavio da će biti potrebno docjepljivanje, možda čak i jednom godišnje.

Kao što je rekao savjetnik WHO-a Bruce Aylward na početku kampanje cijepljenja u prosincu: Ovo je svjetlo na kraju tunela. Jarko svjetlo koje će postati još jarkije.. no tunel je dugačak.