Populacije divljih vrsta životinja u cijelom svijetu proteklih se 50 godina smanjuju i to značajno, pokazao je Izvještaj o stanju planeta WWF-a. Prema njihovim podacima, promatrane populacije divljih vrsta (sisavci, vodozemci, reptili i ribe) u prosjeku su manje za 69 posto od 1970. godine. Izvještaj naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, tvrtke i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti.

Kako ističu iz WWF, do sad najveća baza podataka, koja obuhvaća gotovo 32 000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru Izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.

Ptica Studija pokazala da od većine zaštićenih područja divlje životinje nemaju veće koristi

Izvještaj pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 posto tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 posto u Aziji i Pacifiku.

WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda, jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu. Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94 posto.

Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 posto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.

Suočeni smo s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem - klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ovaj Izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu odgovor mora biti promjena sustava, istaknuo je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Morske spužve, ilustracija Jesu li se životinje na Zemlji pojavile puno prije no što se mislilo? Novo otkriće potaknulo žučnu raspravu među znanstvenicima

Svjetski čelnici koji će se u prosincu ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP15) imat će jedinstvenu priliku ispraviti krivulju u korist ljudi i planeta. WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariškom dogovoru kojim se obvezuju da će zaustaviti gubitak bioraznolikosti i do 2030. godine osigurati svijet okrenut očuvanju prirode.

Na konferenciji o bioraznolikosti COP15 čelnici će imati priliku obnoviti naš narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti koji pozitivno utječe na prirodu. U uvjetima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju, ističe Lambertini.

Prema najnovijim podacima za Europu, iako populacije ptica i sisavaca bilježe pozitivne trendove, vodozemci, reptili i populacije slatkovodnih riba su u opadanju uglavnom zbog izgradnje, dobrim dijelom nepotrebne, hidro-energetske infrastrukture, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Globalno smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83 posto ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. I naše velike zvijeri- vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je gotovo posve izlovljeno, a iako su znanstvenici predviđali da će 2048. biti više plastike nego ribe u morima, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će stići puno ranije, objašnjava Kalauz.

Odgovornost je na svima nama da nešto poduzmemo i da se mijenjamo ukoliko želimo da i generacije iza nas žive na zdravom planetu. Ovu krizu s kojom se planet suočava moguće je ublažiti jedino promjenom paradigme razvoja i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora. Moramo mijenjati način kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, kako stanujemo, koji prijevoz biramo, kako se hranimo, te kako i na koji način upravljamo prirodnim resursima koji su ograničeni. To su ozbiljni izazovi ne samo za zemlje u našoj regiji, već i na svjetskoj razini, ali bez kolektivne svijesti da je odgovornost za djelovanje na svima nama teško možemo očekivati promjene, zaključuje Kalauz.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju