Popularni umjetni zaslađivač može prevariti vaš mozak i pobuditi osjećaj gladi

Sukraloza je popularan umjetni zaslađivač kojeg se može naći u mnogim proizvodima "bez šećera", no znanstvenici otkrivaju sve više dokaza o negativnim utjecajima tog zaslađivača na čovjekovo zdravlje.

Branimir Vorša | 04.04.2025. / 10:19

Umjetni zaslađivač u tabletama pored rafiniranog šećera, ilustracija
Umjetni zaslađivač u tabletama pored rafiniranog šećera, ilustracija (Foto: Getty Images)

Novo istraživanje izaziva zabrinutost u vezi široko korištenog umjetnog zaslađivača sukraloze, sugerirajući da bi mogao utjecati na rad mozga i regulaciju apetita. Studija objavljena u časopisu Nature Metabolism ispitivala je kako sukraloza utječe na hipotalamus, područje mozga koje kontrolira glad i žudnju.

Zaslađivač i reakcija mozga

U randomiziranom unakrsnom ispitivanju, 75 odraslih osoba konzumiralo je različite napitke u odvojenim danima, jedno sa sukralozom, drugo sa saharozom (stolni šećer) i treće samo s vodom. Funkcionalna magnetska rezonanca i krvni testovi provedeni su prije i nakon konzumiranja.

Rezultati su pokazali da sukraloza povećava protok krvi u hipotalamusu, za razliku od saharoze, koja dovodi do smanjenja protoka krvi i potiskivanja gladi. Dva sata nakon konzumacije, sudionici su izjavili da se osjećaju manje gladni nakon konzumiranja saharoze u usporedbi sa sukralozom.

Kalorijska neusklađenost i signali žudnje

Sukraloza, 600 puta slađa od saharoze, ali bez kalorija, može uzrokovati neusklađenost između očekivanog unosa kalorija i odsutnosti stvarne energije, primijetili su autori navedenog istraživanja.

Ako vaše tijelo očekuje kaloriju zbog slatkoće, ali ne dobije kaloriju koju očekuje, to bi moglo promijeniti način na koji je mozak spreman žudjeti za tim tvarima tijekom vremena, rekla je voditeljica studije, endokrinologinja Kathleen Alanna Page sa Sveučilišta Južne Kalifornije.

Za razliku od saharoze, sukraloza nije izazvala porast razine glukoze ili metaboličkih hormona poput inzulina i GLP-1, koji reguliraju šećer u krvi i glad. Te hormonalne razlike bile su posebno značajne kod pretilih sudionika. Prethodne studije pokazuju da sukraloza također može promijeniti crijevnu mikrobiotu i oslabiti odgovor na glukozu.

Zabrinutost oko umjetnih zaslađivača nastavlja rasti, s prethodnim istraživanjima koja povezuju sukralozu s oštećenjem DNK i metaboličkom disfunkcijom. Page i njezin tim sada istražuju kako sukraloza utječe na razvoj mozga kod djece.

Mozak je ranjiv u to vrijeme, pa bi to mogla biti kritična prilika za intervenciju, rekla je na kraju.

Izvor: Science Alert

Vezane vijesti

Još vijesti