Kina u tajnosti gradi pomorsko postrojenje u Kambodži kojim bi se isključivo koristila njihova ratna mornarica, a obje zemlje poriču da je to slučaj i poduzimaju izvanredne mjere za prikrivanje te operacije, tvrde zapadni dužnosnici.
Vojna nazočnost o kojoj govore bit će na sjevernom dijelu kambodžanske pomorske baze Ream u Tajlandskom zaljevu, koja bi trebala biti mjesto ceremonije polaganja temelja ovog tjedna, tvrde zapadni dužnosnici, koji su za Washington Post govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti problema.
Uspostava kineske pomorske baze u Kambodži, njezine tek druge takve prekomorske ispostave i prve u strateški značajnoj indopacifičkoj regiji, dio je strategije Pekinga za izgradnju mreže vojnih objekata diljem svijeta u svrhu potpore kineskim težnjama da postane istinska globalna sila, rekli su dužnosnici. Posjedovanje objekta sposobnog za smještaj velikih pomorskih brodova zapadno od Južnog kineskog mora bio bi važan element kineske ambicije da proširi svoj utjecaj u regiji i ojačao bi svoju prisutnost u blizini ključnih morskih putova jugoistočne Azije, rekli su dužnosnici i analitičari.
Jedina druga strana vojna baza Kine trenutačno je pomorski objekt u istočnoafričkoj državi Džibuti.
Ocjenjujemo da je Indopacifik važan za kineske čelnike, koji tu regiju vide kao zakonitu i povijesnu sferu utjecaja Kine. Oni vide uspon Kine tamo kao dio globalnog trenda prema multipolarnom svijetu u kojem velike sile snažnije zastupaju svoje interese u svojoj sferi utjecaja, rekao je jedan zapadni dužnosnik.
Peking, rekao je dužnosnik, računa na to da regija ne želi ili ne može osporiti temeljne interese Kine, a kombinacijom prisile, kazne i poticaja u diplomatskom, gospodarskom i vojnom području vjeruje da može natjerati zemlje da se priklone svojim interesima. U suštini, Kina želi postati toliko moćna da će regija popustiti kineskom vodstvu umjesto da se suoči s posljedicama, dodao je dužnosnik.
Ništa ekskluzivno, bit će i znanstvenika u toj bazi - kineski dužnosnik
Wall Street Journal izvijestio je još 2019. da je Kina potpisala tajni sporazum kojim će svojoj vojsci dopustiti korištenje baze, pozivajući se na dužnosnike SAD-a i saveznike koji su upoznati s tim pitanjem. Peking i Phnom Penh demantirali su izvješće, a kambodžanski premijer Hun Sen ga je osudio kao "lažne vijesti". Glasnogovornik kineskog ministarstva obrane u to vrijeme također je osudio ono što se naziva "glasinama" i rekao da je Kina samo pomagala s vojnom obukom i logističkom opremom.
Međutim, tijekom vikenda kineski dužnosnik u Pekingu potvrdio je za Washington Post da će se dijelom baze koristiti kineska vojska. Dužnosnik je zanijekao da je to bilo za "ekskluzivnu" upotrebu strane vojske, rekavši da će znanstvenici također koristiti taj objekt. Kineski dužnosnik je dodao da Kinezi nisu uključeni ni u kakve aktivnosti na kambodžanskom dijelu baze. Dodao je da je polaganje kamena temeljca zakazano za četvrtak i da će prisustvovati kineski dužnosnici. Očekuje se da će biti prisutan i kineski veleposlanik u Kambodži.
Zamoljeno za komentar, kambodžansko veleposlanstvo u Washingtonu u priopćenju je izjavilo da se u potpunosti ne slaže sa sadržajem i značenjem izvješća jer je to neutemeljena optužba motivirana da se negativno uokviri imidž Kambodže. Dodaje se da se Kambodža "čvrsto pridržava" ustava zemlje, koji ne dopušta strane vojne baze ili njihovu prisutnost na kambodžanskom tlu. Obnova baze služi isključivo jačanju pomorskih kapaciteta Kambodže za zaštitu njezina pomorskog integriteta i borbu protiv pomorskih zločina, uključujući ilegalni ribolov, navodi se u priopćenju.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Operacija zataškavanja
Zapadni dužnosnici rekli su kako očekuju da će na ceremoniji biti priznato kinesko sudjelovanje u financiranju i izgradnji proširenja pomorske baze Ream, ali ne i da će se na ceremoniji koristiti Narodnooslobodilačka vojska. Planovi proširenja finalizirani su 2020. i, značajno, pozivaju kinesku vojsku na "isključivo korištenje sjevernog dijela baze, dok će njihova prisutnost ostati skrivena", rekao je još jedan neimenovani zapadni dužnosnik. Tvrdi da kinesko vojno osoblje u toj bazi nosi uniforme slične kambodžanskim kolegama ili ih uopće nema kako bi izbjegli sumnju vanjskih promatrača. Isto tako spominje i da je posjet tu bazu posjetila zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman, kojoj je kretanje po bazi bilo "vrlo ograničeno".
Ono što smo vidjeli je s vremenom vrlo jasan i dosljedan obrazac pokušaja prikrivanja i skrivanja krajnjeg cilja, kao i opsega kineske vojne uključenosti, rekao je drugi dužnosnik.
Čini se da je tajnost oko baze prvenstveno vođena osjetljivošću Kambodže i zabrinutošću zbog domaće reakcije, rekao je drugi dužnosnik. Postoji snažno domaće protivljenje ideji o stranoj vojnoj bazi, rekao je dužnosnik, ističući ustavnu zabranu prisutnosti strane vojske u zemlji. Kao predsjedavajuća zemlja deseteročlane regionalne udruge zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) ove godine, Kambodža želi izbjeći percepciju da je, kako kaže drugi zapadni dužnosnik, "pijun" Pekinga.
Kineska vojna navigacijska satelitska tehnologija u bazi
Spomenuti kineski dužnosnik rekao je za Post da je tehnologija zemaljske stanice za navigacijski satelitski sustav BeiDou smještena u kineskom dijelu pomorske baze Ream. BeiDou je kineska domaća alternativa globalnom sustavu pozicioniranja kojim upravljaju svemirske snage SAD-a, a ima vojnu namjenu, uključujući navođenje projektila. Dužnosnik nije imao izravna saznanja o tome kako se ovaj sustav koristi.
Kineska vojska koristi BeiDouove usluge pozicioniranja i navigacije visoke preciznosti kako bi olakšala kretanje snaga i precizno vođenu isporuku streljiva, prema izvješću Pentagonove obrambene obavještajne agencije u ožujku.
Kineski napori na globalnom baziranju ne odnose se samo na projekciju snage, već na globalno praćenje i svemirska sredstva, rekao je treći zapadni dužnosnik. Kambodžanski Ream je jedan od njihovih najambicioznijih napora dosad, dodaje.
Kineska mornarica već je najveća svjetska po broju plovila. Američka mornarica ima 297 borbenih brodova - nosača, razarača, podmornica itd. - prema Istraživačkoj službi Kongresa, dok Kina ima 355, a predviđa se da će ih imati 460 do 2030., prema prošlogodišnjem izvješću Pentagona.
Kina nije ni blizu mreže vojnih baza koje Sjedinjene Države imaju diljem svijeta, što je velika američka vojna i strateška prednost, rekao je Richard Fontaine, izvršni direktor Centra za novu američku sigurnost. No, rekao je, baza u Kambodži daje im sposobnost projekcije sile koju inače ne bi imali u regiji. To je svojstveno kineskoj težnji da ima dominantniju vojnu prisutnost u cijelom azijskom obodu i u Južnom kineskom moru, što bi omogućilo Pekingu da se drži u opasnosti i ima politički utjecaj na zemlje koje su prilično udaljene od kineske obale.
Drugi kineski strani vojni projekti
Kina je također navodno nastojala uspostaviti postrojenje u UAE. Prošle godine su američke obavještajne agencije saznale da Peking tajno gradi vojnu instalaciju u luci u blizini glavnog grada Emirata Abu Dhabija, objavio je Wall Street Journal. Nakon sastanaka i posjeta američkih dužnosnika gradnja je zaustavljena, izvještava Journal. Trenutačni status projekta nije jasan.
Eric Sayers, bivši savjetnik američkog indopacifičkog zapovjedništva koji je sada suradnik na Američkom poduzetničkom institutu, tvrdi kako očekuje da će se trend uspostave vojnih baza odigrati i na Salomonskim otocima, južnopacifičkoj državi koja je nedavno potpisala sigurnosni sporazum s Kinom. U travnju, nakon što je nacrt sporazuma procurio na društvenim mrežama, Peking je potvrdio pakt, koji nijedna vlada nije objavila. Prema kopiji koja je procurila, Kini će biti dopušteno slanje naoružane policije i vojnog osoblja na Salomonove otoke kako bi pomogli u održavanju reda. Tamošnja vlada je zanijekala da bi to dovelo do toga da Kina uspostavi vojnu bazu.
Solomonski sporazum dio je šireg kineskog nastojanja, ne uvijek uspješnog, da izgradi utjecaj u regiji. Prošlog tjedna glavni kineski diplomat, Wang Yi, završio je desetodnevnu turneju po južnom Pacifiku, ali nije uspio postići željeni pakt 11 nacija o sigurnosti i razvoju. Umjesto da se ponovi Solomonski diplomatski udar, kineski prijedlog je odložen na sastanku na Fidžiju nakon što su se neke zemlje pitale hoće li sporazum potaknuti veću konfrontaciju između Kine i suparnika u regiji.
No, bila bi pogreška shvatiti odbijanje Wanga kao znak da utjecaj Pekinga jenjava, upozoravaju zapadni dužnosnici.
Izvor: Washington Post
