Hrvatska filmska industrija već više od 10 godina ima poticaje koji su prvenstveno namijenjeni privlačenju stranih produkcija u našu zemlju. Za njih to znači povrat dijela uloženih sredstava, a za hrvatske filmske radnike i industrije oko njih, dodatnu mogućnost za suradnju i posao. Tako su tijekom godina, upravo zahvaljujući tim poticajima, u Hrvatskoj snimane neke od popularnih serija i filmova s milijunskim budžetima.
No, može li ista formula funkcionirati i u industriji izrade videoigara?
Upravo su raspravu o tome pokrenuli predstavnici Hrvatske udruge proizvođača videoigara, a kako bi iza svega stajale i konkretne brojke, analizu je napravila britanska konzultantska tvrtka Olsberg SPI.
Rezultate analize na otvaranju Reboot InfoGamera dao je njihov istraživač, Joe Stirling Lee. Istaknuo je kako se analiza temeljila na podacima iz 2022. godine, a prilikom njene izrade u obzir su uzimani i rezultati drugih zemalja u EU koje također imaju neke vrste državnih poticaja za industriju videoigara.
Stirling Lee je tako naveo tri razloga za uvođenje poticaja - oni bi omogućili privlačenje stranih investicija, potaknuli zapošljavanje, ali i smanjili rizike s kojima se proizvođači videoigara susreću.
U analizi se tako navodi da bi uvođenje poticaja pozitivno utjecalo na sve aspekte industrije. Procjena je da bi u razdoblju od 2025. do 2029. godine industrija ostvarili dodatnih 100 milijuna eura ekonomskog doprinosa, otvorila 450 novih radnih mjesta, te u državni proračun uplatila dodatnih 23 milijuna eura kroz poreze.
Na panelu je državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl napomenuo da je taj tip poticaja u planu za Ministarstvo kulture, ali da se prvo treba osigurati dodatna sredstva za manje studije kako oni ne bi ostali nekonkurentni u odnosu na velike produkcije, za što predlaže model sličan filmskoj industriji koja poticaje odnedavno financira i kroz porez na digitalne platforme. Također, napomenu je kako bi trebalo osigurati i druge izvore financiranja, kao što to imaju neke druge zemlje, poput stipendija, nepovratnih sredstava ili jeftinijih načina zaduživanja.
Kada bi Hrvatska financijski podupirala produkciju videoigara po modelu programa Filming in Croatia, koji već postoji i omogućava povrat do 30 posto uloženih sredstava za filmske produkcije, analiza Olsberg SPI-ja je procijenila da bi uvođenje ovog poticaja u 2025. godini do 2029. generiralo dodatnih 8,8 milijuna eura godišnjih prihoda.
Partl je na kraju istaknuo kako proizvođači videoigara posljednjih godina imaju priliku dobiti nepovratna sredstva kroz natječaje HAVC-a, što ipak pokazuje da država ulaže neka sredstva u industriju proizvodnje videoigara u Hrvatskoj.
