Seizmička aktivnost stvara električno polje koje privlači otopljeno zlato iz dubine Zemlje te se na taj način mogu formirati grumeni tog dragocjenog metala u kvarcu. Kvarc, iako kemijski inertan, često se povezuje s velikim zlatnim grumenima, ponekad teškim gotovo 100 kilograma. Međutim, proces iza formiranja tako masivnih ležišta zlata dugo je bio misterij za znanstvenike.
Misterij je bio kako napraviti veliki grumen zlata na jednom mjestu kada nema očite kemijske ili fizičke zamke, kaže Chris Voisey sa Sveučilišta Monash u Melbourneu.
Voiseyjev tim otkrio je, u studiji koja je objavljena u časopisu Nature Geoscience, da kada je kvarc podvrgnut pritisku, stvara napon koji privlači otopljeno zlato. Taj fenomen povezan je s jedinstvenom strukturom kvarca, jedinog bogatog minerala s kristalima koji nemaju središte simetrije. Taj nedostatak simetrije uzrokuje da kvarc proizvodi elektricitet kada ga izobliče seizmičke sile, proces poznat kao piezoelektricitet.
Zlato privlači - zlato
Seizmička aktivnost tjera tekućine koje sadrže zlato iz dubina od 15 do 20 kilometara naviše, ali te su tekućine izuzetno razrijeđene, pa su potrebne ogromne količine da bi se proizvele čak i male količine zlata. Znanstvenici pretpostavljaju da piezoelektrični učinak kvarca tijekom potresa koncentrira to zlato u grumenčiće.
Eksperimenti su pokazali da je kvarc podvrgnut pritisku stvarao napon i privlačio zlato, s uzorcima obloženim iridijem i oponašajući intenzivniju seizmičku aktivnost, izrasli su veći komadi zlata, do 6000 nanometara u promjeru.
Jednom kada se zlato počne taložiti na kvarcu, ono brzo privlači još više zlata. Budući da je zlato vodič, postoji preferirana pristranost za zlato u otopini za polaganje na već postojeće zlato. Postaje poput gromobrana koji privlači više zlata, objašnjava Voisey.
Izvor: New Scientist
