Iako danas računalo postaje zamjena za sve više stvari, sve je krenulo od običnih računaljka — odnosno table s drvenim kuglicama koja je služila za obavljanje osnovnih računalnih operacija.
Možda mislimo da su računala stigla početkom 80-ih godina, no ako pogledamo malo dublje u povijest, koncept računala proteže se sve do drevnih vremena Rimljana i Kineza.
Gizmodo je sastavio jedan odličan kronološki slijed razvoja onoga što danas nazivamo računalima, od davnih vremena pa sve do 1981. kada je započela masovna informatizacija.
Kineska "Suan Pan" i rimska računaljka
Mehanizam Antikitera, dizajniran za izračun astronomske pozicije (početak 1. stoljeća prije Krista)
Replika iz 2007. godine
Pascalov kalkulator, prema Blaiseu Pascalu. Uređaj je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti s dva broja (1642.)
"Računalo" Stepped, izumio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz, dovršen u 1694. Izrađena su samo dva prototipa, no samo je jedan "preživio".
Arithmométre, prvi masovno proizvedeni mehanički kalkulator, Charles Xavier Thomas de Colmar ga je izradio 1820. godine na temelju Leibnizovog rada, no proizveden je tek 1915.
Sustav bušenih kartica, razvio ga je 1801. Joseph-Marie Jacquard. Koristio se u glazbenim strojeva, mehaničkim organima, kalkulatorima, mehaničkim brojilima, drugih automatima i prvim računalima.
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Charles Babbage, rana 1800.
Kalkulator Curta, izumio Curt Herzstark 1948. Tip II je bio predstavljen 1954., a proizvodio se do 1972.
Vodeni integrator, mogao je djelomično rješiti diferencijalne jednadžbe. Izgradio ga je Vladimir Lukyanov, 1936. godine. Razina vode u komorama predstavljala je zapis brojeva, a stopa protoka između njih matematičke operacije.
Mallock Machine, izgradio ju je Rawlyn Richard Manconchy Mallock sa Cambridgea, a pomoću njega se moglo riješiti simultane linearne diferencijalne jednadžbe (1933)
MONIAC ili Philips hidraulička računala, razvio je Bill Philips u Velikoj Britaniji 1949. godine. Svaki transparentni spremnik predstavlja aspekt gospodarstva Velike Britanije dok su boje voda simbolizirle protok novca.
Diferencijalni analizator iz 1930. i 1940.
Model K, prvo digitalno eletkrično računalo razvio je George Robert Stibitz u Bell labaratoriju 1937. godine., koje je moglo zbrojiti dvije binarne znamenke.
Z1, prvo programibilno računalo koje se koristilo Boolean logkiom i binarnim brojevima s pomičnim zarezom. Računlo je izgradio Konrad Use između 1936. i 1938. godine.
Colossus su bila djelomično programabilna digitalna elektronička računala, a osnovna im je građevna jedinica bila elektronska cijev. Unos podataka je bio preko bušene papirne vrpce. Glavni je arhitekt Colossusa bio Tommy Flowers koji je radio u britanskoj pošti pri službi razvoja. Postojanje ovih računala je bilo tajno sve do 1970-ih.
ENIAC - Electronic Numerical Integrator And Computer, prv elektronsko računalo opće namjene. Dizajnirali su ga John Mauchly i J. Eckert Presper, predstavljen je 1946.
Baby, prvo računalo koje je imalo mogućnost pohrane podataka, razvijen na Sveučilištu Victoria u Manchesteru 1946. godine.
Ferranti Pegasus 1 (1956.) i Pegasus 2 (1959.) razvio British Ferranti Ltd. Pegasus 1 je korišten za izračunavanje 7480 znamenki broja pi, u rekordnom roku u to vrijeme.
CSIRAC — prvo računalo za reprodukciju digitalne glazbe, razvio australski tim pod vodstvom Trevora Pearcey i Maston bradu (1949.)
Komercijalna računala UNIVAC I, dizajnirao John Mauchly i J. Eckert Presper, izumitelji ENIAC (1951.)
IBM-ov odgovor na UNIVAC: IBM 702, prvo računalo za korištenje magnetske vrpce, predstavljeno 1953.
Prvo računalo proizvedeno za mase (2000 komada) — IBM 650 (1953-1969)
SAGE, dizajniran za ratno zrakoplovstvo za praćenje radarskih podataka u stvarnom vremenu (1954.)
NEAC 2203, razvio Nippon Electric (1960.)
IBM System/360 (1964) — Prvo mainframe računalo koje je moglo izvršavati aplikacije od znanstvenih do komercijalnih. Računala su korištenja u NASA-i tijekom misija Apollo, a neke su ih zračne luke koristile za kontrolu prometa.
Cray-1, najpoznatije superračunalo ikad, dizajnirali su ga u Cray Researchu na čelu s Seymour Cray i Lester Davis 1976. godine
Apple I — Steve Wozniak 1976.
IBM osobno računalo ili model 5150, izrađen od strane tima inženjera i dizajnera na čelu s don Estridgeom 1981. godine.