Pojam koji je nemoguće zaobići na poslovnim i tehnološkim konferencijama jest digitalna transformacija. Digitalizacija poslovnih procesa ključni je korak stvaranje prednosti na tržištu, ali i za daljnji napredak gospodarstva općenito. Usprkos tome što je digitalna transformacija nužna i obvezna za sve tvrtke koje žele opstati na konkurentnom tržištu, nekima je ona i dalje apstraktan pojam i nije točno jasno o čemu se radi.
Zato je često najbolje pratiti pozitivne i uspješne prakse primjene digitalne transformacije kompanija, a upravo smo čak devet takvih uspješnih poduzetničkih priča i primjera iz prakse digitalne transformacije saznali na konferenciji Digitalna (R)evolucija 3.0. U organizaciji HUP-ICT Udruge, treće izdanje te konferencije održano je jučer u zagrebačkoj Laubi.
Digitalnu (R)evoluciju pozdravnim govorom otvorila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja je naglasila da digitalna transformacija obuhvaća mnogo više od prihvaćanja i korištenja novih tehnologija: U punom smislu ona podrazumijeva i promjenu načina rada, drukčiji pristup poslu i drukčije razmišljanje. To naravno traži više angažmana i bitno je zahtjevnije jer traži da mijenjamo svoje ponašanje. U Hrvatskoj, u digitalizaciji poslovnih procesa prednjači privatni sektor, dok država zaostaje. To ne bi trebao biti slučaj jer bi digitalizacija i javnog sektora mogla ubrzati brojne procese. Također, važno je potaknuti digitalizaciju što više kompanija iz različitih sektora, a takve promjene i digitalnu prilagodbu odgovarajućim regulatornim okvirom trebala bi agilnije podržati i država.
Nacionalni plan digitalne transformacije
U ime hrvatske vlade konferenciji je prisustvovao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je najavio skorašnje predstavljanje nacionalnog plan digitalne transformacije u Hrvatskoj. Digitalna transformacija hrvatskog društva počela je prošle godine, naglasio je Horvat i izdvojio nekoliko primjera digitalizacije koje su proveli: npr. e-račun na koji je na početku bilo puno kritika, zatim aplikaciju Start, koju je dosad iskoristilo stotinjak kompanija za brzo otvaranje tvrtki potpuno digitalnim putem, a najavio je i sličan servis za brzo zatvaranje kompanija stop. Njegova vizija i misija su rast Hrvatske na doing business ljestvici te rast Lijepe Naše na ljestvicama globalne i digitalne konkurentnosti. Sada nam ostaje saznati što će konkretno napraviti da bi takva vizija postala stvarnost.
O važnosti digitalizacije govorio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge. Prema njemu, ona je ključ gospodarskog rasta i jedini odgovor na održivi razvoj i rast gospodarstva, no u digitalizaciju je potrebno investirati. Investicije će rezultirati razvojem novih tehnologija, što će se odraziti na rast produktivnosti i, u konačnici, na rast BDP-a.
Što se Hrvatske tiče, stupanj digitalizacije nije na zavidnom mjestu, tj. iznosi manje od pet posto te je do 2025. treba unaprijediti čak deset puta, da bi tada iznosila 50 posto. Kako to ostvariti? Potrebne su drastične akcije, kaže Drilo, a za to će ključne biti investicije. Potrebno je pripremiti se za programsko razdoblje EU fondova od 2021. do 2027. Ovo je prilika koju ne smijemo propustiti, ako ju propustimo, upropastit ćemo hrvatsko gospodarstvo u narednih 10 ili 15 godina, upozorio je Drilo. Hrvatskoj sada trebaju projekti kompanija koje će povući sredstava iz EU fondova na temelju konkretnih planova,rekao je te upozorio na to da u Hrvatskoj većinu EU fondova povlačimo za javni sektor. U najnaprednijim državama situacija je drukčija te više od 90 posto sredstava iz EU fondova povlači privatni sektor.
AI će napraviti veliki tehnološki pomak u svim industrijama
O konkretnim novim tehnologijama na koja se poduzeća moraju fokusirati govorio je Dejan Ljuština, partner u PwC-u Hrvatska - to su tehnologije poput umjetne inteligencije, robotike, dronske tehnologije, virtualne i proširene stvarnosti, interneta stvari itd. Poseban naglasak stavio je na AI: Umjetna inteligencija napravit će veliki tehnološki pomak u gotovo svakoj industriji. Monetizacija umjetne inteligencije proširit će lanac vrijednosti te pomoći tvrtkama u stvaranju i plasmanu visokokvalitetnih, personaliziranih proizvoda i usluga vođenih podacima...
Posebno su bili zanimljivi primjeri iz prakse hrvatskih poduzeća koji su, primijenivši digitalnu transformaciju, ostvarili brojne benefite – od ubrzanja i povećanja učinkovitosti poslovnih procesa do smanjenja troškova. Po tim se primjerima najbolje vidi da digitalna transformacija nije rezervirana samo za tehnološke kompanije već i za sve tvrtke, uključujući i kompanije iz tradicionalnih industrija.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj
Digitalizacija je specifična je za svaku industriju te uključuje primjenu različitih alata i procesa, pa je tako digitalizacija poliklinike Bagatin uključila korištenje više tehnologija poput novog CRM sustava, chatbota, korištenje AI za skeniranje usta i planiranje osmjeha, inteligentni 3D sustav za simulaciju izgleda pacijenta nakon operacija itd. Bluesun hoteli također su iskoristili chatbot za komunikaciju s klijentima, a razvili su i projekt gastro, rješenje bazirano na strojnom učenju koje upravlja kompletnom nabavom sirovina.
Goran Rubčić iz Njuškala demonstrirao je tehnologije koje je razvio IT odjel tog oglasnika, uključujući i sustav koji ne samo da prepoznaje predmete već i predlaže cijene tih proizvoda, dok su Tokić Autodijelovi i Neostar kroz svoje poslovne modele pokazali utjecaj i rezultate digitalne transformacije u autoindustriji kroz koju su osigurali bolje korisničko iskustvo i učinkovite interne procese. Tokić Autodijelovi u svom su se poslovanju i odnosu prema tehnologiji odlučili na strategiju early adoptersa pa u njihovim skladištima palete s nose autonomni skladišni roboti Gideon Brothersa.
Klimaoprema je vlastitim primjerima iz prakse dala uvid u iskustvo s digitalnom transformacijom internih i eksternih procesa. Razvojem posebnih aplikacija uspjeli su pojednostaviti i ubrzati procese proizvodnje koji su, uz naprednu tehnologiju, puno brži i na njima radi manje ljudi. Tvrtka Iverpan uz pomoć Ascalije digitalizirala je procese poslovanja i time ostvarila znatne uštede. O načinima na koji Ascalija pomaže svojim klijentima u ubrzavanju poslovanja i ostvarivanju ušteda, pročitajte što je rekao osnivač kompanije Marin Bek u prošlogodišnjem intervjuu za Zimo.
