Problem energetskog siromaštva prilično je raširen, a da toga ljudi uopće nisu svjesni. Naime, kućanstvo je u riziku od energetskog siromaštva ako do 10 posto rashoda kućanstva odlazi na troškove energije. S obzirom na sve veće cijene energenata u svijetu, a i u Hrvatskoj, jasno je da će broj kućanstava kojima prijeti energetsko siromaštvo biti sve veći.
Upravo zato, Hrvatski savjet za zelenu gradnju je u suradnji sa osam europskih zemalja, osmislio novi alat koji lokalnim jedinicama omogućava cjelovito mjerenje učinaka energetskih obnova. Cilj ovog alata je praćenje i nadziranje utjecaja energetskih obnova kako bi se ostvarile što veće energetske uštede, smanjila razina energetskog siromaštva te kreirala nova radna mjesta.
U izradi indikatora za ovaj alat pod nazivom „Višerazinski okvir energetske obnove“ Hrvatska je sudjelovala u suradnji s Mađarskom, Irskom, Italijom, Poljskom, Španjolskom, Turskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Novi alat je nastao kroz projekt BUILD UPON2 i do sada je već testiran u više od 30 gradova diljem Europe.
Od hrvatskih gradova u projekt smo uključili Veliku Goricu koja je provela mjerenje učinaka na razini projekta energetske obnove Osnovne škole Nikola Hribar. Oni su ostvarili godišnje smanjenje CO2 od 75 posto, potrošnja energije na grijanje smanjena je za 76 posto, dok je ukupno smanjenje potrošnje energije iznosilo 82 posto. Također, tijekom trajanja projekta, grad Dublin obnovio je 300 domova i ostvario 60 postotno smanjenje CO2, u 65 posto domova poboljšana je kvaliteta zraka u unutarnjem prostoru, dok je u 100 posto domova poboljšan stupanj toplinske udobnosti zimi, istaknuo je Benjamin Petrović, voditelj projekta.
Kako je pojasnio, u metodologiju je bilo uključeno 13 pokazatelja kvalitete obnova uključujući okolišne, društvene i ekonomske pokazatelje. Okolišni indikatori obuhvatili su stopu energetske obnove, smanjenje emisija CO2, smanjenje potrošnje krajnje energije, dodatnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora; društveni indikatori obuhvatili su smanjenje energetskog siromaštva, kvalitetu zraka u unutarnjem prostoru, stupanj toplinske udobnosti zimi te stupanj toplinske udobnosti ljeti. Ekološki indikatori su fokusirani na troškove ulaganja u energetsku obnovu, isplativost postignutog smanjenja potrošnje energije, radna mjesta izravno povezana s energetskom obnovom, usavršavanje građevinskih stručnjaka i radnika u području energetske obnove, ukupne financijske uštede kod krajnjih korisnika na troškovima grijanja, hlađenja i dr.
Ovaj alat još je jedno oruđe u ostvarenju ciljeva kampanje Europske komisije Renovation Wave prema kojoj se nastoji udvostručiti stopa obnove diljem Europe do 2030. i time obnoviti 35 milijuna zgrada.
Energetske obnove na razini gradova jedna su od najznačajnijih prilika za ostvarenje dekarbonizacije sektora zgradarstva i postizanje EU ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine. Energetske obnove zgrada donose puno širi spektar korisnih učinaka poput ušteda energije, energije proizvedene iz obnovljivih izvora te stimuliranja gospodarstva. Možemo postići rezultate koji mogu biti ključni u gospodarskom oporavku poslije COVID-19 pandemije, kazao je Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
