Svijet je u 2021. koristeći energiju vjetra i sunca prvi put proizveo globalno 10 posto električne energije, pokazala je nova analiza.
Pedeset zemalja svijeta dobiva više od desetine svoje energije od vjetra i sunca, rezultati su istraživanja Embera, britanskoga istraživačkog centra za klimatske promjene i energiju, piše BBC.
S oporavkom svjetskih gospodarstava od pandemije COVID-19 u 2021., potražnja za energijom je porasla.
Rekordnom je brzinom rasla potražnja za električnom energijom, zbog čega je došlo do porasta potrebe za energijom iz ugljena, koja od 1985. raste najbržom stopom.
Tijekom 2021. iz energije vjetra i sunca te iz ostalih čistih izvora proizvedeno je 38 posto svjetske električne energije.
Prvi su put vjetroturbine i solarni paneli proizveli 10 posto sveukupne energije, a udio vjetra i sunca u proizvodnji energije udvostručio se od 2015., kada je potpisan Pariški klimatski sporazum.
Najbrži prijelaz na energiju vjetra i sunca u Nizozemskoj, Australjii i Vijetnamu
Najbrži prijelaz na energiju vjetra i sunca ostvaren je u Nizozemskoj, Australiji i u Vijetnamu.
Sve tri zemlje su u posljednje dvije godine premjestile desetinu svoje potražnje za električnom energijom s fosilnih goriva na zelene izvore.
Nizozemska je izvrstan primjer zemlje na sjevernoj hemisferi koja je dokazala da nije važno samo to koliko u godini ima insolacije, već je vrlo važna i učinkovita energetska politika zemlje koja će napraviti veliku razliku kada je posrijedi korištenje sunčeve energije, rekla je glasnogovornica Embera, Hannah Broadbent.
I Vijetnam je zabilježio spektakularan rast. U samo jednoj godini korištenje solarne energije poraslo je za više od 300 posto.
U slučaju Vijetnama, napravljen je golem iskorak u solarnoj proizvodnji zahvaljujući sredstvima što ih je pojedincima i tvrkama isplaćivala vlada za proizvodnju električne energije. To je potaknulo kućanstva i komunalne tvrtke na korištenje većih količina sunčeve energije, rekao je Dave Jones, direktor tvrtke Ember, dodavši da je takva politika rezultirala smanjenjem proizvodnje ugljena i plina.
Unatoč činjenici da zemlje poput Danske danas dobivaju više od 50 posto svoje električne energije iz vjetra i sunca, i energija iz ugljena doživjela je znatan porast u 2021.
Veliku većinu povećane potražnje za električnom energijom u 2021. podmirila su fosilna goriva pri čemu je električna energija iz ugljena porasla za 9 posto, što je najbrže rastuća stopa od 1985. godine.
Veći dio porasta upotrebe energije iz ugljena uočen je u azijskim zemljama, posebice u Kini i Indiji. No povećanje potrošnje ugljena nije bilo usklađeno s korištenjem plina koje se globalno povećalo za samo 1 posto, što ukazuje na to da je zbog porasta cijena plina ugljen postao održiviji izvor električne energije.
Prošle godine smo svjedočili doista iznimno visokoj cijeni plina, a ugljen je postao jeftiniji od njega, rekao je Dave Jones. U ovom trenutku su cijene plina diljem Europe i većeg dijela Azije 10 puta skuplje nego u isto doba prošle godine, a ugljen je triput skuplji.
Cilj velikih gospodarstava prebaciti se na 100 posto električnu energiju u sljedećih 15 godina
Povećanje cijena plina i ugljena Jones smatra "dvostrukim razlogom za to da se elektroenergetski sustavi angažiraju na većoj proizvodnji čiste električne energije, s obzirom na to da se da se svjetska ekonomija promijenila iz temelja."
Znanstvenici kažu da je, unatoč ponovnom porastu korištenja energije iz ugljena tijekom 2021. godine, cilj velikih gospodarstava, među kojima su SAD, Britanija, Njemačka i Kanada, prebaciti svoje mreže na 100 posto električnu energiju u sljedećih 15 godina.
U pozadini ovakve promjene stoji globalna zabrinutost kada je riječ o održavanju porasta svjetske temperature ispod 1,5 Celzijeva stupnja u ovom stoljeću.
Da bi se taj cilj i realizirao znanstvenici kažu da bi energija vjetra i sunca do 2030. trebala rasti za oko 20 posto godišnje. a autori najnovije analize vjeruju da je to apsolutno moguće u ovom trenutku.
Energija iz vjetra i sunca nudi rješenje za višestruke krize s kojima se svijet suočava, bilo da se radi o klimatskoj krizi ili ovisnosti o fosilnim gorivima. Hannah Broadbent ističe da bi ovo mogla biti stvarna prekretnica.
