Iako na brojnim tržištima udio električnih automobila raste, elektrifikacija ipak ne ide u smjeru u kojem se prije više godina predviđalo i najavljivalo. Problemi koji su postojali prije koronavirusa i dalje nisu u potpunosti riješeni pa su električna vozila i dalje skuplja u odnosu na slične modele koje pokreću benzinski motori. Također, doseg je i dalje ograničen, kao i dostupnost infrastrukture - stanica za punjenje nema dovoljno, dok je trajanje punjenja i dalje duže u odnosu na punjenje benzinaca i dizelaša gorivom.
Jedno od rješenja koje bi moglo spasiti ovo tržište, barem za tradicionalne proizvođače automobila koji su pod pritiskom jeftinih modela iz Kine, su cjenovno povoljniji modeli i čini se kako tržište ide u tom smjeru, što možemo vidjeti i po nedavnoj najavi VW-ova električnog vozila cijene od 20 tisuća eura.
Dok se očekuje da će za jeftinijim električnim vozilima biti velika potražnja, isto se ne može reći i za električne superautomobile. O tome je prošle godine govorio i Mate Rimac te se pokazalo da bogataši i dalje preferiraju superautomobile s benzinskim motorima, u odnosu na skupe električne jurilice.
Nema potražnje
Do istog su zaključka došli i u Maseratiju. Nakon što su predstavili superautomobil MC20, najavili su i njegovu električnu verziju koja je u planu još od kraja 2020. godine. Elektrificirani model trebao se pojaviti brzo nakon benzinca, no cijeli se proces odužio, da bi ovog tjedna iz Maseratija objavili kako su stopirali proizvodnju. Kao razloge naveli u službenoj objavi, razlog odustajanja od ovog projekta i razvoja modela MC20 Folgore jest što nema dovoljno potražnje na tržištu super električnih automobila.
Iako se čini kako Maserati nije u potpunosti odustao od ovog modela te postoji mogućnost da ponovno krenu u njegov razvoj i proizvodnju ako se za to ostvare uvjeti, čini se kako tako nešto ne treba očekivati u bližoj budućnosti.
Zanimljivo je kako je ovaj automobil (njegova benzinska verzija) tijekom ovog tjedna već punio naslovnice automobilskih medija zbog jednog velikog ostvarenja. Njegova autonomna verzija, odnosno model opremljen autonomnom tehnologijom u kojem nema vozača nedavno je oborio brzinski rekord za najveću brzinu koje je postigao automobil kojim upravlja računalo. Na Space Florida Launch and Landing Facility (LFF) stazi postigao je brzinu od čak 318 km/h i time se upisao u povijest.
Izvor: Evo.co.uk
