Posljednji veliki izazov između čovjeka i stroja, sve do danas, meč je koji su odigrali šahovski velemajstor Kasparov i IBM-ovo računalo Deep Blue.Tada je kompjuterski program po prvi put u povijesti pobijedio profesionalnog igrača u strateškoj igri na ploči.

"Go" je dalekoistočna misaona igra znatno složenija igra od šaha, a zbog neograničenog broja potencijalnih poteza predstavlja najkompleksniju igru na ploči. Profesionalci su zato bili vrlo iznenađeni kada su otkrili da su znanstvenici osmislili AI algoritme koji su računalo naučili kako pobijediti vrhunskog europskog igrača.

Googleov program "AlphaGo" pobijedio je s rezultatom 5:0 europskog prvaka Fana Huija s rezultatom 5:0. Mečevi su odigrani prošlog listopada, ali to je otkriveno tek nedavno, u znanstvenom radu o potezima i algoritmima objavljenom u časopisu Nature.

 

Neat! Google gets serious about Go.Google originally shared: Defeating Go -- a 2,500-old board game that’s both...

Posted by Jonathan Pritchard on Wednesday, January 27, 2016

Pravila ove igre poprilično su jednostavna. "Go" se igra na drvenoj ploči ("goban") na kojoj se nalazi mreža 19 vodoravnih i 19 okomitih crta. Figure se zovu "kamenčići", sve su jednake i ponašaju se prema istim pravilima. Za razliku od dame i šaha, gdje se figure postavljaju na početku igre, partija "Go-a" počinje s praznom pločom. Svaki se potez sastoji u tome da se figura stavi na određeno mjesto i nakon toga ona ostaje na tom mjestu do kraja partije ili biva zarobljena ("pojedena") tijekom partije od suigrača. Prosječna partija traje oko 250 poteza, a vremenski može trajati od 15 minuta pa do nekoliko mjeseci.

Ovo je prvi put da je računalo pobijedilo profesionalnog "Go" igrača na ploči pune veličine bez ikakvih prednosti na bilo čijoj strani", rekao je Demis Hassabis iz Googleovog centra za umjetnu inteligenciju "DeepMind" u Londonu, koji je sudjelovao u pisanju programa.

"Go je vjerojatno najkompleksnija društvena igra koju ljudi igraju. Postoji više konfiguracija ploče nego što postoji atoma u svemiru.  'AlphaGo' bio je snažniji od očekivanog i sam je sebi otkrio većinu pokreta koji su potrebni za ovu igru."

"Ova se igra smatra jednom od najboljih igara za istraživanja vezana za umjetnu inteligenciju. Za nas je ovo neodoljiv izazov", rekao je Hassabis.

"AlphaGo" koristi dvije neuronske mreže koje paralelno surađuju jedna s drugom. "Mreža vrijednosti" procijenila je pozicije crnih i bijelih "kamenčića" na ploči, dok je "politička mreža" birala poteze temeljene na kontinuiranom učenju ljudskih poteza i "školskih" poteza koji su memorirani u računalu. Ljudi mogu odigrati možda tisuću partija godišnje, a "AlphaGo" može odigrati milijun dnevno. Zbog ogromne procesorske moći "AlphaGo" uskoro bi mogla dostići razinu koja nam je trenutno nezamisliva", kaže David Silver iz Googleovog centra za umjetnu inteligenciju "DeepMind".

Prisjetimo se i kako je izgledala pobjeda računala Deep Blue:

Izvor: Independent