Do sada su provedena brojna istraživanja i analize o potencijalnom učinku umjetne inteligencije na poslove, no tek će vrijeme pokazati kakav će biti konkretan učinak i hoće li tehnologija pomagati ljudima da budu učinkovitiji ili će ih - zamijeniti. Jedno od tih istraživanja proveo je britanski Institut za javne politike (IPPR) i prema rezultatima tog istraživanja, AI će imati “seizmički učinak” na ekonomiju i društvo. Ono što se posebno spominje jest učinka AI-a na poslove koji se obavljaju na računalu.
Naime, IPPR je analizirao čak 22 tisuće uobičajenih zadataka koje svakodnevno obavljaju zaposlenici i radnici na svojim radnim mjestima te se pokazalo da bi AI mogla utjecati na čak 70 posto djelatnosti koje su bazirane na radu s računalima. Pri tome se misli kako bi AI mogla imati značajan utjecaj, odnosno da bi čak mogla i zamijeniti takve poslove, a na udaru su prvenstveno radna mjesta u administraciji, marketingu, upravljanju projektima i druga.
Iz ovog instituta posebno upozoravaju kako je trenutačna politika vezane uz AI usmjerena na ubrzavanje usvajanja i osiguravanje sigurnosti ove tehnologije, dok su im u drugom ili čak trećem planu potencijalne šire implikacije koje bi mogla imati umjetna inteligencija na naše poslove i živote. Najveći učinak, prema IPPR-u, AI bi mogla imati na organizacijske, strateške i analitičke zadatke i takve poslove.
Digitalna radna snaga
Na stranici The Independent podsjećaju kako je OpenAI nedavno lansirao svoje prve AI agente, odnosno alate bazirane na umjetnoj inteligenciji koji su programirani za autonomno obavljanje svakodnevnih poslova. Takvi bi agenti mogli imati značajan utjecaj na poslove i radna mjesta, a šef Nvidije Jensen Huang nedavno je komentirao kako su AI agenti prilika od više bilijuna dolara te ih je čak nazvao digitalnom radnom snagom.
Zaposlenici, odnosno korisnici će tako AI agentima dati neki zadatak, a oni bi ih sami trebali obaviti sami, bez naknadnih uputa samih korisnika poput naručivanja namirnica online, rezerviranja putovanja pa do dogovaranja sastanaka i slično. S daljnjim razvojem ove tehnologije i predstavljanjem većeg broja takvih agenata, njihove će mogućnosti biti sve veće tako da će obavljati sve više poslova, a što više poslova odrađuje tehnologija, to znači da bi s vremenom moglo biti sve manje poslova za ljude.
Otkazi ili bolje plaćeni poslovi?
No druga strana medalje, ona o kojoj govore lideri tehnoloških kompanija koji razvijaju AI, jest da će ova tehnologija s jedne strane rasteretiti ljude ponavljajućih i dosadnih poslova, dok će s druge strane omogućiti neke nove, zanimljivije i bolje plaćene poslove.
Prema Carstenu Jungu iz IPPR-a, političari i politika bi trebali uhvatiti korak s utjecajem umjetne inteligencije koja se razvija velikom brzinom te je na primjeru AI agenata upozorio kako umjetna inteligencija više nije alat, već postaje sudionik na tržištu rada te bi njen utjecaj na društvo i ekonomiju mogao biti “seizmički”.
Također, osim na poslove, upozorio je i na rizik koji AI likovi s kojima ljudi danas komuniciraju, a neki su s njima čak stvorili i intimni povezanost, mogu dugoročno imati na one koji s njima komuniciraju, prvenstveno na mlade.
Izvor: The Independent
