Za povezivanje na fiksni brzi internet, ako im je uopće dostupan, Hrvati izdvajaju 2,9 posto mjesečnog budžeta, Europljani tek 1,2 posto. Iako možda manje čudi da infrastrukture za brzi internet nema u ruralnim dijelovima Hrvatske, s tim se problemom i dalje susreću i stanovnici većih gradova, pa tako i glavnog.
Živim u Zagrebu u kvartu Kustošija, nešto manje od 10 kilometara od centra grada, i da u 21. stoljeću ja nemam infrastrukturu za internet... Sva sreća što su se pojavile 4G usluge i svaki pružatelj usluga vjerojatno ima svoju varijantu, ali i dalje me to jako ograničava jer ne mogu imati flat internet, već sam ograničen određenom tarifom, a u mom slučaju to je 100, kaže Toni Damjanić.
Zbog takve situacije Hrvatsku je nedavno kritizirao i potpredsjednik Europske komisije za digitalno tržište, a loše stanje digitalnog napretka već godinama pokazuje i DESI indeks. Prema istome, poražavajuće stojimo upravo prema povezanosti.
Osnovni širokopojasni pristup, to su brzine iznad 2 Mbps, na nacionalnoj razini je gotovo 99 posto. Međutim, Hrvatska značajno zaostaje za europskim prosjekom što se tiče dostupnosti širokopojasnog interesa velikih brzina, to su brzine od 30 Mbps. I tu smo, u urbanim sredinama, također u europskom prosjeku, međutim u ruralnom dijelu značajno zaostajemo, pojašnjava Mladen Sikirica, viši stručnjak za komunikacijske mreže HAKOM-a.
Tek 11 posto Hrvata u ruralnim sredinama ima pristup brzom internetu, dok je europski prosjek 45 posto. No Europa je Digitalnom agendom postavila vrlo ambiciozne ciljeve – do 2020. svim građanima treba biti dostupna širokopojasna mreža te brzine od 30 Mbps, a do 2025. priključak brzine od minimalno 100 Mbps.
"U naredne dvije godine neće biti promjena"
Očekivati da će se nešto spektakularno promijeniti u iduće dvije godine potpuno je nerealno. U tržišnoj ekonomiji jedino vas tržište može natjerati na ulaganja, a ulaganje uvijek donosi bolje i kvalitetnije usluge za građane. Međutim, kad imate jednog velikog operatora koji ima 80 posto tržišta, onda ne postoji nikakav pritisak na tržištu koji bi ga natjerao da ulaže i da bude bolji, ističe Đuro Lubura, predsjednik Udruge Telekom.
Prozvani ovakve optužbe, očekivano, opovrgavaju.
To apsolutno nije točno, HT je prošle godine uložio više od 1,7 milijardi kuna, što čini više od 70 posto ukupnih ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu u RH. Primjerice, prosjek u Europskoj uniji ulaganja u odnosu na prihode je oko 13, 14 posto, u Hrvatskoj, pa tako i za Hrvatski Telekom to iznosi 16, 17 posto, tvrdi Boris Drilo, član Uprave HT-a i CTIO-a.
Da ulažu puno i da će s ulaganjima nastaviti, tvrde i iz drugog najvećeg operatera.
U fiksnom segmentu, gdje smo ponosni na 470 tisuća kućanstava spojenih na infrastrukturu baziranoj na optici, možemo ponuditi brzine već od 4 Gbps i u ostatku Hrvatske baziramo broadband tehnička rješenja na našem LTE-u u koju uvodimo 5G funkcionalnosti, ističe Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku Vipneta.
Iako rastu brzine, pa i broj onih koji ih koriste, ruralna područja i dalje su zakinuta. Tu bi trebala uskočiti država jer operateri u malim mjestima i prigradskim naseljima nemaju komercijalni interes. A država za tu svrhu na raspolaganju, kroz dva programa, ima nešto više od 200 milijuna eura iz europskih fondova. Sredstva su tu, samo ih treba iskoristiti.
"Što da se želim proširiti? Ja to ne mogu napraviti..."
U jednom projektu, čiji je zadatak da spoji ruralna mjesta, odobreno je više od 100 milijuna eura, tu se čeka odluka Vlade već mjesecima, ništa se ne događa. U drugom projektu koji je prošao tu proceduru, a namijenjen je da spojimo kućanstva, odnosno da do svakog kućanstva gdje nema komercijalnog interesa dovedemo svjetlovodnu infrastrukturu, čekamo neke formalne stvari od Ministarstva. Čekamo, novci će propasti. Ne znam tko će za to odgovarati, pojašnjava Đuro Lubura.
Odgovarati vjerojatno neće nitko, a posljedice će osjećati mnogi, pa tako i mladi obrtnik montažer i snimatelj s početka priče.
Što da sam ja tu sad želio još dvije, tri osobe? Što da mi je puno bolji posao i da se želim proširiti? Ja to ne mogu napraviti i nema lijeka, žali se Toni Damjanić.
Lijek je izgradnja infrastrukture, ali i jača konkurencija, bez koje snižavanje cijena usluga možemo samo sanjati.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.
