Na prvi pogled, dolazak Kim Kardashian na otvorenje SKIMS trgovine u New Yorku na posebnom skuteru za koljeno, sa štiklom na jednoj nozi i dizajnerskim gipsom na drugoj, mogao bi izgledati kao još jedan spektakl slavnih. No, njezina ozljeda nije bila samo pitanje mobilnosti, bila je to i svojevrsna izjava.
Kako sve više slavnih osoba pretvaraju vlastite ozljede u digitalni sadržaj, stručnjaci upozoravaju da taj trend mijenja način na koji milijuni ljudi doživljavaju i prolaze kroz oporavak od ozljeda.
Od hashtagova do štete
Na internetu je oporavak od ozljeda postao poseban žanr. Hashtagovi poput #BrokenFootClub i #InjuryRecovery stvorili su aktivne zajednice na TikToku i Instagramu. Od šepanja kroz trgovine do demonstracija penjanja po stepenicama, kreatori sadržaja na internetu javno dokumentiraju svoj oporavak kroz mješavinu humora, ponosa i fizičkih izazova.
No, nije sav taj sadržaj kreiran na odgovoran način, tvre stručnjaci. Mnogi influenceri prikazuju rizična ponašanja, poput toga da prerano odbacuju štake, hodaju bez potpore ili izvode zahtjevne vježbe i prije nego što tijelo uopće može podnijeti takve napore. U potrazi za pregledima i lajkovima, medicinska točnost često ostaje po strani.
Dr. Craig Gwynne, viši predavač podijatrije na britanskom Sveučilištu Cardiff Metropolitan, objašnjava u analizi za The Conversation da takav sadržaj može zavesti promatrača. Oporavak zahtijeva vrijeme i pažljivo strukturirano opterećenje: postupno, promišljeno povećanje opterećenja i pokreta kako bi se ponovno izgradila snaga bez rizika od ponovne ozljede, napominje Gwynne.
Medicinska stvarnost iza ekrana
Iako dio online sadržaja može pružiti utjehu ili korisne savjete, Gwynne upozorava da influenceri nikako ne smiju zamijeniti prave stručnjake. Kosti, tetive i ligamenti nisu impresionirani lajkovima, ni brojem pratitelja, ističe.
Gwynne se poziva na istraživanje iz 2025. godine koje je analiziralo TikTok objave o akutnim ozljedama koljena.
Većinu videa proizveli su neprofesionalci i često su sadržavali nepotpune ili netočne informacije, napominje Gwynne. Znanstvenici su zaključili da takvi sadržaji narušavaju očekivanja pacijenata i potiču ih na prerane i rizične odluke po zdravlje.
Dodaje da je slična dezinformacija o zdravlju česta i u objavama o ozljedama prednjih križnih ligamenata, gdje se neprovjereni savjeti promoviraju milijunima gledatelja, stvarajući opasnu rascjep između digitalnog optimizma i medicinske stvarnosti.
Posljedice osjećaju i liječnici
Zdravstveni radnici sve češće svjedoče posljedicama navedenih utjecaja na zdravstveni oporavak s interneta i društvenih mreža. Gwynne navodi kako mnogi podijatri i fizioterapeuti liječe pacijente obeshrabrene sporijim oporavkom u usporedbi s viralnim objavama, ili one koji su pretrpjeli štetu oponašajući nesigurne rutine.
Neki pacijenti osjećaju frustraciju, jer njihov oporavak ne prati brzinu koju vide na internetu, objašnjava.
Pritisak da se brže oporavi nije samo psihološki, on ima i stvarne tjelesne posljedice. Istraživanja pokazuju da nerealna očekivanja i slaba usklađenost s rehabilitacijom, osobito kod mlađih odraslih, povećavaju rizik od ponovnih ozljeda i trajnih komplikacija u oporavku zglobova i kralježnice.
Oporavak nije utrka
Društvene mreže učinile su oporavak vidljivijim, ali ne nužno i točnijim. Gwynne naglašava da pravi oporavak nije vođen trendovskim hashtagovima. On slijedi osobni, biološki određen vremenski okvir. Podrška je vrijedna, ali žurba, osobito zbog kamere, može imati trajne posljedice.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
