Influenceri na društvenim mrežama oblikuju percepciju javnosti o medicinskim testovima, često bez znanstvene pozadine. Primjerice, kad je Kim Kardashian na Instagramu pohvalila MRI pregled cijelog tijela kao po život spašavajući, izostavila je ključne detalje: nema dokaza da koristi zdravim pojedincima i može dovesti do nepotrebnih dijagnoza i liječenja.
Nova studija objavljena u časopisu u JAMA Network Open, koju su proveli Brooke Nickel i Joshua Zadro sa Sveučilišta u Sydneyu i Ray Moynihan, docent na australskom Sveučilištu Bond, analizirala je gotovo 1000 objava na Instagramu i TikToku o pet naširoko promoviranih medicinskih testova. Njihovi su nalazi otkrili da je većina objava bila obmanjujuća, naglašavajući dobrobiti, a zanemarujući potencijalnu štetu.
Pet kontroverznih testova
Ti testovi, iako korisni u određenim kontekstima, često rezultiraju pretjeranom dijagnozom, odnosno prepoznavanjem stanja koja nikada ne bi uzrokovala štetu, pišu autori navedene studije u komentaru za The Conversation. Pretjerana dijagnoza može dovesti do nepotrebnih tretmana, dodatnog stresa i uzaludnog trošenja zdravstvenih resursa. Procjenjuje se da se godišnje samo u Australiji pretjerano dijagnosticira oko 29.000 karcinoma.
1. MRI skeniranja cijelog tijela tvrde da otkrivaju do 500 stanja, ali nedostaju dokazane prednosti tih testiranja za zdrave osobe. Lažno pozitivni rezultati mogu dovesti do nepotrebnih liječničkih intervencija.
2.Anti-Mullerov hormonski test (AMH) promovira se kao prediktori plodnosti, ali ne može točno procijeniti šanse za začeće ili vrijeme menopauze. Niski rezultati mogu izazvati tjeskobu i čak potaknuti skupe, nepotrebne tretmane.
3. Krvni testovi za rano otkrivanje više vrsta raka tvrde da identificiraju više od 50 vrsta raka. Međutim, klinička ispitivanja i dalje su neuvjerljiva, a rizici od nepotrebnih dijagnoza raka ostaju neriješeni.
4. Testovi crijevnog mikrobioma obećavaju rano otkrivanje raznih stanja bez čvrstih dokaza o koristima takvog testiranja. Pogrešni rezultati mogu dovesti do uzaludne potrošnje zdravstvenih resursa, pišu Nickel, Zadro i Moynihan.
5. Testiranju testosterona kod zdravih muškaraca nedostaju visokokvalitetni dokazi. Agresivni marketing potiče nepotrebno testiranje i nadomjesnu terapiju, predstavljajući nepoznate dugoročne zdravstvene rizike za zdrave muškarce.
Dezinformacije s društvenih medija
Studija je analizirala 982 objave na društvenim mrežama od influencera koji imaju najmanje 1000 pratitelja, a neki su dosezali i milijune pratitelja. Zajedno, ti influenceri imali su gotovo 200 milijuna pratitelja, pokazujući njihov ogroman doseg.
Ovo su ključni rezultati koje je istraživanje otkrilo:
- 87% objava istaknulo je samo dobrobiti navedenih testiranja, dok je tek samo 15% spomenulo potencijalnu štetu
- samo 6% objava je priznalo rizike od pretjerane dijagnoze
- samo 6% pozivalo se na znanstvene dokaze, dok se 34% oslanjalo na osobne anegdote
- čak 68% influencera imalo je financijski interes u promicanju navedenih testova.
- medicinski djelatnici bili su nešto uravnoteženiji, češće su spominjali rizike i manje se koristili promotivnim jezikom.
Rješavanje problema
Dezinformacije su i dalje raširene na društvenim mrežama. Neki stručnjaci zagovaraju takozvani "pre-bunking",odnosnoeduciranje javnosti o taktikama dezinformiranja. Međutim, to stavlja teret na pojedince da razlikuju istinu od pogrešnih tvrdnji.
Potrebna je stroža regulativa kako bi se suzbilo širenje varljivog medicinskog sadržaja, posebice jer platforme poput Instagrama smanjuju napore provjere činjenica,ističu autori istraživanja. Do tada, dodaju, skepticizam je ključan, jer ako test zvuči predobro da bi bio istinit, vjerojatno jest.
