Ranije ove godine otkriveno je da su dosad neotkriveni entiteti slični virusima, nazvani "obelisci", prisutni su u ljudima. Ti entiteti, koji se sastoje od kružnih molekula RNK, ne nalikuju niti jednom poznatom obliku života i samoorganiziraju se u štapićaste oblike. Novo istraživanje je pak otkrilo da njihova pojava u ljudskom organizmu nije rijetkost.
Nepoznato kako se šire
Obelisci su otkriveni dok su znanstvenici istraživali genetske podatke za nepoznate organizme početkom 2024. godine. Iznenađujuće, novo istraživanje pokazalo je da se pojavljuju kod otprilike polovice svjetske populacije, prvenstveno u ustima, gdje koloniziraju bakterije. Iako žive otprilike godinu dana unutar svog ljudskog domaćina, znanstvenici i dalje nisu sigurni kako se šire.
To je suludo. Što više gledamo, to više ludih stvari vidimo, rekao je Mark Peifer, stanični i razvojni biolog za časopis Science.
Razotkrivanje misterija obeliska
Ti novi oblici života imaju genome koji podsjećaju na viroide, odnosno biljne viruse. Međutim, njihova prisutnost u ljudima, posebice unutar bakterijskih stanica, otvara mnoga pitanja. Znanstvenici nisu sigurni jesu li štetni ili benigni, ali sugeriraju da bi obelisci mogli djelovati kao nevidljivi evolucijski putnici.
Iako je njihova točna uloga u ljudskom zdravlju nejasna, ti su entiteti možda utjecali na bioraznolikost Zemlje tako što su tijekom vremena potencijalno zarazili razne vrste. Za razliku od drugih oblika života, obelisci, viroidi i virusi ne jedu niti se razmnožavaju sami; oslanjaju se na svog domaćina za preživljavanje.
Nisu rijetka pojava
Obeliske su otkrili Ivan Zheludev i njegov tim sa Stanforda, koji su analizirali podatke o RNK iz ljudskih usta i crijeva. Analizirajući kružne RNK sekvence koje nisu odgovarale poznatim viroidima, identificirali su 30.000 jedinstvenih tipova obeliska, koji su prije bili zanemareni zbog svoje neobične strukture.
No nova studija, objavljena u časopisu Cell, otkriva da obelisci nisu rijetki - otprilike polovica svjetske populacije nosi ih u ustima, a samo samo neznatnih sedam posto ljudi ih ima u utrobi. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjela njihova prevalencija i uloga.
Potencijalni utjecaj na ljudsko zdravlje
Iako nije sigurno jesu li obelisci štetni, neka istraživanja ukazuju na vezu između tih entiteta i bakterija poput Streptococcus sanguinis, koje se obično nalaze u zubnom plaku. Te bakterije mogu ugostiti određene obeliske, što bi moglo dovesti do dubljih uvida u njihove mehanizme preživljavanja. Daljnjim istraživanjem znanstvenici se nadaju da će razumjeti njihov širi utjecaj na okoliš i zdravlje.
Izvor: Daily Mail
