Švedski znanstvenici izmjerili posljedice curenja iz Sjevernog toka: Razina metana je i 1000 puta veća od normalne

Brzinski okupljena švedska znanstvena ekspedicija za proučavanje učinka curenja metana iz plinovoda Sjeverni tok, vratila se nakon petodnevne misije i otkrila preliminarne rezultate.

Branimir Vorša | 07.10.2022. / 11:10

Curenje plina u Sjevernom toku
Curenje plina u Sjevernom toku (Foto: AFP PHOTO / DANISH DEFENCE)

Znanstvena ekspedicija sa Sveučilišta u Göteborgu koja je otišla istražiti curenje plina nakon uništenja plinovoda Sjevernog toka, vratila se i pokazala rezultate istraživanja. Švedski znanstvenici su otkrili da su razine metana u blizini uništenog plinovoda bile oko 1000 puta veće od normalnih, no da je još uvijek prerano izvlačiti bilo kakve zaključke iz tog otkrića. Međutim, donijelu su veliku količinu uzoraka na analizu.

Nakon pet dana na moru, ta brzinski organizirana ekspedicija za proučavanje curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, zadovoljna je učinjenim u tako kratkom i iznenadnom roku.

Slika nije dostupna Nadzor s visine: Istjecanje metana s plinske platforme detektirano satelitima iz svemira

Sve je prošlo nevjerojatno dobro s obzirom na kratko vrijeme priprema. U manje od 48 sati dobili smo istraživače i opremu koju smo željeli na brodu, kaže Katarina Abrahamsson, morska kemičarka sa Sveučilišta u Göteborgu i koordinatorica ekspedicije.

Pomoć iz Njemačke

Curenje plina metana otkriveno je 26. rujna i otad taj plin neprestano curi u more. Znanstvenicima je bilo ključno brzo doći do tog područja kako bi izmjerili učinke tog velikog pražnjenja plinovoda i prikupiti važne podatke, dodaje Abrahamsson.

U 54 sata, koliko je trajala znanstveno istraživanje, ekspedicija je uzela 100-200 uzoraka vode.

Kako bismo mapirali širenje metana u vodi, imali smo 20 različitih mjernih mjesta u intervalima od otprilike 9-18 kilometara. Na pomoći su nam bili istraživači i oprema s Instituta Alfred Wegener u Njemačkoj. Imaju znanje kako odvojiti metan iz cjevovoda od onoga što se prirodno pojavljuje, pojasnila je Abrahamsson.

Rafinerija Učinak spaljivanja plina na baklji puno je veći od ranijih procjena

Mjerenja obavljena samo u švedskim vodama

U uzorcima vode mogli smo vidjeti da su razine metana bile i do 1000 puta veće od normalnih. Također, uzorak distribucije metana iz curenja bio je kompliciran i teško ga je bilo objasniti. Razlog za to mogao bi biti taj što nismo mogli izmjeriti cijeli ispust, jer je brodu bilo dopušteno ploviti samo u švedskim vodama. Jednostavno nismo imali vremena tražiti dopuštenje od Danske, ističe švedska znanstvenica.

Ispušteni metan se otopio u vodi, ali po dolasku na površinu, pretvorio se natrag u plinoviti oblik i ispušten je u atmosferu. Koliko dugo će povišene razine metana ostati u Baltičkom moru ovisi o strujama te tome kada će curenje plina prestati.

Nejasan učinak na morski život u Baltičkom moru

Nadalje, nejasno je kakav bi učinak ove visoke razine metana mogle imati na morski život, jer u moru isto tako postoje bakterije koje mogu oksidirati plin metan kako bi rasle i razmnožavale se.

Filtrirala sam uzorke vode tijekom ekspedicije kako bih vidjela je li sad došlo do rasta ovih vrsta bakterija kada su u vodi povišene razine metana. Sada je jesen i uskoro će biti niska sezona za fitoplankton i zooplankton. To bi moglo utjecati na hranidbenu mrežu lokalno ako te bakterije koje jedu metan rastu na račun drugih vrsta planktona. Ali ne možemo predvidjeti rezultate. Prije nego što donesemo bilo kakve zaključke, moramo napraviti DNK analizu sadržaja u uzorcima vode, rekla je Carina Bunse, morska biologinja sa Sveučilišta u Göteborgu.

Plinski kompresor Istjecanje metana dodatno ubrzava globalno zatopljenje

Čini se da je pred znanstvenicima ogroman posao. Prije nego što se išta sa sigurnošću može reći o dugoročnom utjecaju emisija Sjevernog toka na život u moru, moraju se analizirati i raspraviti uzorci vode i mjerenja.

Znanstvenici u međuvremenu već kuju planove za nove ekspedicije u vode istočno od Bornholma.

Sada moramo dobiti pregled naših rezultata, a zatim ih sažeti u početnom znanstvenom radu. Uz malo sreće, to bi moglo izaći prije kraja godine, poručila je Abrahamsson.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti