Brojna su istraživanja pokazala, a to možemo i sami primijetiti, da moderna tehnologija, pametni telefoni i društvene mreže znatno utječu na naš način života. I to ne uvijek na pozitivan način. No jeste li se ikada zapitali utječu li društvene mreže na naše mozgove, odnosno mijenjaju li ih? Odgovor na to pitanje pokušali su dati znanstvenici koji su proveli istraživanje u trajanju od čak tri godine i čiji su rezultati svakako zanimljivi.

Djeca na mobitelu Roditelji, smirujete li dječji plač s mobitelima i tabletima? Evo što znanstvenici kažu o tome

Istraživanje su proveli neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini koji su tijekom tri godine pratili 169 učenika i njihovo korištenje društvenih mreža. Na početku su tada 12-godišnja djeca morala odgovoriti na pitanja o korištenju društvenih mreža, prema čemu su podijeljeni u grupe korisnika koji rijetko, umjereno ili često koriste društvene mreže. Tijekom tog razdoblja jednom godišnje bili su podrvgnuti MR skeniranjima tijekom kojih su igrali igre napravljene da se njima aktivira moždana aktivnost u područjima, kako su to nazvali u istraživanju, odgovora na društvene povratne reakcije.

Rezultati su pokazali da su djeca koja su odrasla češće provjeravajući društvene mreže postala iznimno osjetljiva na povratne reakcije njihovih vršnjaka, objasnila je jedna od autorica studije Eva Telzer. Naime, skeniranja su pokazala da je među djecom koja su često pregledavala društvene mreže zabilježena veća aktivnost u dijelovima mozga povezanima s društvenim iščekivanjima i društvenim nagradama te se tijekom trogodišnjeg razdoblja, koliko je trajalo istraživanje, osjetljivost u tim dijelovima mozga povećala.

Jesu li promjene dobre ili loše?

Ono što Telzer napominje jest da se, s obzirom na to da je fokus istraživanja iznimno ograničen, na temelju rezultata ne može zaključiti jesu li te promjene na mozgu štetne, već su istraživanjem samo primijećene promjene koje nisu ni dobre ni loše. Npr. takve bi se promjene mogle odnositi na navikavanje mozga na načine koji pomažu tinejdžerima da lakše odgovaraju na izazove svijeta u kojem žive, što je u biti dobro, no mogu biti i iznimno loše - ako tako dolazi do stvaranja ovisnosti te ako utječu na njihovu sposobnost uključivanja u stvarni društveni život.

Tužno dijete Zabava koja je postala ovisnost: Očajni roditelji podigli su tužbu jer su djeca prestala jesti, spavati i tuširati se

Jeff Hancock sa Stanforda dao je malo drukčiji pogled na ovo istraživanje te smatra kako se na temelju studije teško može reći utječe li zaista korištenje društvenih mreža na te promjene mozga jer bi se moglo raditi o razvoju određenih karakteristika osobnosti zbog kojih neku djecu privlače društvene mreže. U tom slučaju društvene mreže ne izazivaju promjene na mozgu, već su one samo odraz osobnosti i karakteristika djece. Naglasio je kako su MR skenovi jednostavno pokazali rani razvoj ekstrovertnosti, a ekstrovertne osobe inače češće provjeravaju društvene mreže.

Izvor: New Atlas

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju