Meta, Twitter i mnoštvo drugih divova među društvenim medijima dopuštaju 13-godišnjacima da se pridruže njihovim platformama.
Osobno, na temelju podataka koje sam vidio, vjerujem da je 13 godina prerano... To je dob za koju je jako važno da razmislimo o tome kako oni razmišljaju o vlastitoj vrijednosti i svojim odnosima. A često iskrivljeno okruženje društvenih medija čini medvjeđu uslugu mnogoj od te djece, rekao je Murthy za CNN Newsroom.
Broj tinejdžera na društvenim mrežama izazvao je uzbunu među medicinskim stručnjacima, koji ukazuju na sve veći broj istraživanja o štetnosti koju takve platforme mogu nanijeti adolescentima.
Prvi čovjek američkog javnog zdravstva Murthy priznao je poteškoće u onemogućavanju djeci da se koriste tim platformama s obzirom na njihovu popularnost, ali je sugerirao da roditelji mogu postići uspjeh predstavljanjem ujedinjene fronte.
Ako se roditelji mogu udružiti i reći da, ujedinjeni, neće dopustiti našoj djeci da koriste društvene medije do 16, 17 ili 18 ili koju god dob odaberu, to je mnogo učinkovitija strategija u osiguravanju toga da djeca ne budu rano izložena šteti, rekao je za CNN.
Novo istraživanje sugerira da surfanje društvenim medijima može promijeniti kemiju mozga adolescenata.
Prema studiji objavljenoj ovog mjeseca u časopisu JAMA Pediatrics, učenici koji su redovitije pregledavali društvene mreže pokazali su veću neuronsku osjetljivost u određenim dijelovima svojeg mozga, zbog čega su njihovi mozgovi s vremenom više reagirali na društvene posljedice.
Psihijatri poput dr. Adriane Stacey godinama ukazuju na tu pojavu. Stacey, koja prvenstveno radi s tinejdžerima i učenicima, ranije je za CNN rekla da korištenje društvenih medija izaziva "izbacivanje dopamina" u mozgu.
Kada radimo stvari koje izazivaju ovisnost, poput upotrebe kokaina ili pametnih telefona, naš mozak otpušta puno dopamina odjednom. Govori našem mozgu da to nastavi koristiti, rekla je. Posebno kod tinejdžera taj dio mozga zapravo je hiperaktivan u usporedbi s odraslima. Ne mogu se motivirati da rade bilo što drugo.
Nedavne studije pokazuju druge načine na koje prekomjerno vrijeme ispred ekrana može utjecati na razvoj mozga. Kod male djece, na primjer, prekomjerno vrijeme ispred ekrana znatno je povezano sa slabijim vještinama pismenosti i sposobnošću korištenja ekspresivnog jezika.