Krajem prošlog tjedna u Londonu održana je konferencija "Digital Difference in Banking" u organizaciji Microsofta na kojoj smo imali prilike čuti što o trenutačnom stanju na bankarskom tržištu misle poznati autoriteti fintecha poput stručnjaka za financijske tehnologije Chrisa Skinnera, predstavnici banaka, Microsofta i kompanija koje razvijaju financijske i bankarske tehnologije.
Promjene koje se posljednjih godina događaju u bankarskom sektoru koji je pod pritiskom fintech kompanija, masivne su te bi ih, pogotovo s nedavnim stupanjem na snagu direktive PSD2, trebale osjetiti i banke i korisnici kroz nove aplikacije i usluge. Vrijeme koje je ispred nas iznimno je uzbudljivo, dinamično i prepuno mogućnosti, ali i izazova koji stoje pred bankama. Svima je jasno kako je razdoblje tradicionalnog bankarskog poslovnog modela završilo te smo ušli u vrijeme digitalizacije koje zahtijeva brzinu i prilagodbu banaka novonastaloj situaciji i konkurentima iz fintech industrije koji nude digitalna, brža i bolja rješenja. Jednom riječju, za banke je nastupilo vrijeme – promjene.
Tim promjenama, pogotovo zbog svog tradicionalnog načina poslovanja, ali i "nedigitalnog" načina razmišljanja, bankama se nije lako naviknuti, no nakon jako sporog starta i njima je jasno da su upravo digitalizacija i promjene put s kojim će moći zadržati postojeće i privući nove korisnike, odnosno s kojima će im moći pružiti odgovarajuće usluge.
Industrija je pod velikim pritiskom
U ovoj industriji došlo je vrijeme promjena, i iznenađeni smo brzinom promjena. Prisutan je osjećaj hitnosti jer je industrija pod velikim pritiskom, naglasio je u uvodnom govoru Patrice Amann iz Microsofta. Posebno je izdvojio challenger banke, potrebu za novim korisničkim iskustvima, kao i potrebu da banke budu "pametnije i agilnije".
Kao katalizatore promjene naveo je cloud i umjetnu inteligenciju, s čijom uporabom banke mogu poboljšati konkurentnost, povećati broj korisnika, kao i poboljšati korisničko iskustvo. Što se budućnosti tiče, posebno je naglasio dvije stvari – blockchain i oblak, a tijekom konferencije u više smo navrata imali prilike čuti koliko je cloud pomogao bankama u razvoju digitalnih bankarskih usluga te koja je njegova perspektiva.
Neki od Microsoftovih partnera čiji su predstavnici održali predavanja na konferenciji također su naglasili važnost poslovanja u oblaku – UBS Group koristi Azure za npr. modernizaciju kritičnih poslovnih aplikacija i upravljanje digitalnim kanalima, dok je Anglo-Gulf Trade Bank prva trgovačka banka koja isključivo koristi cloud.
Da digitalna transformacija banaka nije jednostavna te da je tradicionalnim bankama i njihovim šefovima naviknutim na višegodišnji ustaljeni način rada teško u nekoliko godina promijeniti način razmišljanja i djelovanja, govorio je i Chris Skinner, s kojim smo prilikom posjeta ovoj konferenciji imali prilike i razgovarati.
Klinci koji oblikuju budućnost
Kao jedan od problema takve teške prilagodbe naveo je činjenicu da ljudi koji rade u bankama jednostavno ne razumiju tehnologiju, ali situacija je i obrnuta te ljudi iz tehnologije ne razumiju banke i njihov mentalitet. Dok modernu tehnologiju karakterizira brzina, agilnost i prilagođavanje situaciji, banke su sporte i trome te nisu toliko sklone promjenama, pogotovo ne brzim.
Umjesto "starih" banaka, za koje je rekao da i dalje ljudima nude sigurnost i povjerenje jer, kada dođe do problema, uvijek mogu razgovarati s nekim od "krvi i mesa", a ne dopisivati se sa službom za korisnike ili chatbotom, infrastrukturu o kojoj ovise naši životi danas grade – klinci, i to klinci koja znaju kodirati! Tinejdžeri i jedva punoljetni mladići koji se, važno je napomenuti, razumiju u tehnologiju te je naveo nekoliko primjera. Mladići koji su napravili aplikacije poput Monza, TransferWisea, odnosno kriptovalute Etherium na najbolji su način pokazali smjer u kojem ide financijska tehnologija te su bankama pokazali kakvo se korisničko iskustvo danas traži.
Iako su kasno startale, danas banke više ne ignoriraju promjene – sve više njih provodi digitalnu transformaciju i restrukturiranje koje ostavlja veliki broj ljudi bez posla, dok se zapošljava drugačiji kadar, ljudi koji nemaju toliko veze s bankarstvom, već s tehnologijom. Također, u razgovoru s bankarima shvatio je da je dio njih bio svjestan da se mora mijenjati, no nisu konkretno znali što napraviti pa su neki čak poslali svoje ljude u Spotify, Netflix, Amazon i druge kompanije kako bi proučili što su oni napravili i primijenili to na vlastitom primjeru: "Banke su se promijenile te su od velikih monolitnih poduzeća postale agilne kompanije".
O budućnosti plaćanja govorio je David Scola iz SWIFT-a koji je rekao da danas korisnici od banaka očekuju istu razinu usluge kao i od tehnoloških kompanija. Budućnost nam nosi revoluciju plaćanja koja će biti "instantna i pristupačna" ne samo za lokalne transakcije, već i za prekogranična plaćanja. U digitalnom i povezanom svijetu, plaćanja će biti brza i jednostavna, pri čemu će sustavi ostati sigurni od napada hakera i kibernetičkih kriminalaca, za što bi se trebala pobrinuti umjetna inteligencija.
Oblak budućnosti
Jedna od tema koja se provlačila kroz cijelu konferenciju bio je cloud i prelazak banaka na poslovanje u oblaku. Nigel Walder napomenuo je kako je jedna od čestih grešaka kompanija to što smatraju da su njihovi vlastiti serveri sigurniji od oblaka, što dakako, nije istina. Osim tog nepoznavanja situacije, problem oblaka u bankarskoj industriji je i regulativa, no i tu se situacija mijenja te je, kako je naglasio Patrice Aman, Microsoft počeo pričati s regulatornim tijelima oko pravila koja će se primjenjivati, a kada su prve banke počele s korištenjem clouda, oni su regulatorima morali objašnjavati što to znači poslovati u oblaku.
Danas se cloud sve više koristi u bankarstvu – neke banke koriste ga samo za određene servise, a dio za cjelokupnu infrastrukturu. Također, primjetan je trend prebacivanja sve većeg broja podataka u cloud, što će pomoći u ubrzanju inovacija, a kao neke od najvećih vrijednosti oblaka Aman je spomenuo modularnost i skalabilnost aplikacija te jednostavno dodavanje novih servisa i usluga.
Ekosustav umjesto egosustava
Nigel Walder godinama je radio u tradicionalnom bankarskom sektoru, a odnedavno radi u ClearBanku te ima iskustvo iz prve ruke kako je to raditi među bankarima i među fintechima te je naglasio kako su to dva različita svijeta u kojima vlada sukob kultura između tradicionalnih bankara i inženjera i developera.
Riječ je o ljudima koji su navikli poslovati na drugačiji način te je za dobivanje uspješnog proizvoda i napredak potrebna suradnja između njih, čemu se banke često opiru. Razlike su tolike da su u istim bankama pravila odijevanja bila drugačija za posebne odjele, a čak su se i same prostorije bankara i IT odjela u potpunosti razlikovale, što najbolje pokazuje koliko se razliku u razmišljanju različitih odjela, a ključ je, smatra Walder, u prelasku s egosustava na ekosustav.
Kao jedan od primjera inovativnih aplikacija i poslovnih modela koje nosi moderno bankarstvo, Nigel Walder naglasio je aplikaciju koja nam omogućuje da plaćamo osiguranje automobila samo kada ga koristimo i sve to radimo, naravno, samo s nekoliko dodira prstiju po ekranu
Microsoft kao uzor promjene
Nije lako donijeti odluku o tektonskim promjenama u kompanijama koje godinama posluju na određeni način i ostvaraju konstantan prihod jer pitanje je zašto "mijenjati ekipu koja pobjeđuje". Treba gledati nekoliko koraka unaprijed i vidjeti što nosi budućnost, a ako se takva budućnost radikalno razlikuje od današnjeg načina poslovanja, treba što prije početi s pripremama i prilagodbama. Brojne banke to su propustile napraviti i sada užurbano pokušavaju napraviti digitalnu transformaciju.
Što znači na vrijeme se pripremiti na promjene i uspješno se prilagoditi promjenama, ispričao je David Dadoun koji je u Microsoftovom odjelu financijskih servisa zadužen za regulativu i pravo.
Dadoun je naglasio važnost transformacije koja na prvo mjesto stavlja korisnike, ali i promjenu kulture samih kompanija. Bez promjena nema napretka, a Microsoft je jedna od rijetkih kompanija koja je od početka ovog stoljeća ostala među vodećim tehnološkim kompanijama upravo zahvaljujući prepoznavanju situacije i provođenju pravovremenih promjena u poslovanju i kulturi kompanije. Podsjetio je kako su njihovi glavni konkurenti početkom 2000. bile kompanije poput Suna, IBM-a Oraclea i AOL-a, a danas su to Apple, Google, Facebook i Amazon tako da je jedina konstantna kroz sve to vrijeme ostao Microsoft.
Dilemu koju su banke ranije imale, a neke još i dan danas imaju, o tome trebaju li nastaviti s onim što su radili dosad ili trebaju prihvatiti disruptivnu promjenu, Microsoft je imao krajem prošlog desetljeća. Zarađivali su veliki novac na proizvodima poput Windowsa i Officea, no nisu pristali na status quo, već su se odlučili na "dramatičnu promjenu" i prelazak na poslovanje u cloudu.
Također, pružili su ruku i regulatorima s kojima su počeli usko surađivati, što se pokazalo iznimno korisnim prilikom pregovora i donošenja regulative o poslovanju banaka u oblaku. Na krilima transformacije i orijentacije na, među inim, cloud, cijena dionice kompanije od 2011. do danas porasla je s oko 28 dolara na skoro 140 dolara, što je najbolji pokazatelj važnosti promjene i transformacije.
Budućnost je otvoreno bankarstvo
I ova konferencija još nam je jednom pokazala trendove na bankarskom tržištu – stari bankarski model je gotov, a iako sa zakašnjenjem i uz prijetnju fintecha, i banke su počele s velikim promjenama s kojima bi trebale profitirati i same financijske institucije i korisnici.
Bankarstvo postaje otvoreno, a banke, poput tehnoloških i ostalih digitalnih kompanija, sve više koriste umjetnu inteligenciju, strojno učenje, analitiku i obradu velikog broja podataka kako bi poboljšale poslovanje, a korisnicima pružili nove i inovativne usluge. Kako su naglasili predstavnici BluePrisma tijekom izlaganja, mobitel je bankarska poslovnica budućnosti, a bankarstvo će postati personalizirano.
Način na koji koristimo bankarske i druge usluge promijenit će se, a te promjene u posljednje vrijeme vidimo i na hrvatskom tržištu, a dijelom su rezultat direktive PSD2.
