Bacite li pogled na mlade danas, mogli biste pomisliti kako su ovisni o svojim pametnim telefonima i tehnologiji, a da im druženje s drugim mladima uživo nije toliko bitno. No, istraživanje koje je provedeno u 11 zemalja Središnje i Istočne Europe pokazalo je nešto drugačije rezultate. Iako im je tehnologija neizostavan dio života, važni su im i kontakti licem u lice.
Tako je istraživanje otkrilo da je mladima u dobi od 18 do 24 godine (koji čine približno 11,5 milijuna ljudi u tih 11 zemalja) fokus na rješavanju društvenih i ekoloških izazova te očekuju da i veliki brendovi čine isto. Kao korisnici pametnih uređaja, očekuju da će trgovačke i financijske usluge biti brze i praktične jer žele kupovati preko interneta, plaćati beskontaktno i ljubitelji su mobilnog bankarstva.
Studija koju je proveo Mastercard daje sliku mlade generacije koja se financijski oslanja uglavnom na svoje roditelje, ali ipak pokušava diverzificirati svoje izvore prihoda. Prosječni mjesečni prihod ispitanika iznosi 450 eura, a gotovo svakom trećem od njih (30%) roditelji su i dalje glavni izvor prihoda, 19% ima posao s nepunim radnim vremenom, a 32% radi posao na puno radno vrijeme. Osjećaju se ovisnima o roditeljima i promjena vlastitog statusa im je prioritet u budućnosti. Njihovi su glavni ciljevi stoga dovršiti obrazovanje i steći prvo profesionalno iskustvo. U budućnosti žele zarađivati 2000-3000 eura mjesečno – dovoljno da uzdržavaju obitelj te da uštede za stan, odmor te putovanje s vremena na vrijeme.
Da im je direktan kontakt s drugim ljudima izuzetno važan, posebno su posetali svjesni tijekom lockdowna. Tako, iako im je novac važan u životu, na pitanje o vrijednostima koje su im najvažnije, ukazuju na obitelj (67%), zdravlje (60%), prijatelje (45%) i ljubavni život (43%). Suprotno uvriježenoj percepciji, po njihovom mišljenju ništa ne može zamijeniti razgovore licem u lice i 64% voli slobodno vrijeme provoditi s drugima (osobito prijateljima), a ne biti sami.
Gotovo polovica ispitanika iz Srednje i Istočne Europe u Mastercardovoj studiji kaže da donira raznim zakladama i nevladinim organizacijama, a trećina njih volontira. Kada razmišljaju o budućnosti, stanje našeg planeta jedna je od njihovih najčešćih briga (40%).
Generacija koja je rođena u 21. stoljeću, kad je računalna tehnologija i internet postao neizostavan dio života i rada, uvelike koristi sve digitalne alate koji su im na raspolaganju. Oni su veliki korisnici društvenih medija kako bi bili u tijeku, komunicirali s prijateljima i bavili se onime što ih ispunjava. Najaktivniji su na YouTubeu (91%), Instagramu (82%) i Facebooku (77%). Čak 70% ispitanika koristi društvene mreže kao primarni izvor informacija i inspiracije, a 73% svakodnevno razgovara sa svojim prijateljima putem chat aplikacija. Također, uživaju u digitalnoj zabavi, glazbi (89%), filmovima i serijama (74%) ili igranju videoigara (67%) barem jednom tjedno.
Kupnja online za generaciju Z je najprirodnija stvar pa tako čak 76% pripadnika kupuje upravo na taj način najmanje jednom mjesečno, najčešće odjeću, hranu te proizvode za ljepotu i njegu, a najsretniji su kad traženi proizvod pronađu po akcijskoj cijeni.
Pri fizičkoj kupnji mladi preferiraju bezgotovinsko plaćanje koje nudi praktičnost i brzinu koju traže. Čak 80% ispitanika plaća karticom, a 61% koristi je češće nego gotovinu. Jedna od glavnih prepreka plaćanju karticom je nedostatak POS uređaja u trgovinama. Osim za kupnju, mlada generacija želi iskoristiti digitalna rješenja u bankarstvu pa 82% ispitanika kaže da imaju bankovni račun te da im je dobra mobilna aplikacija jedna od najvažnije stvari pri odabiru financijske institucije.
