Po Atlasu Svjetske meteorološke organizacije koji bilježi broj poginulih i gospodarske štete nastale zbog ekstremnih meteoroloških prilika, klimatskih i hidroloških, od 1970. do 2019., te su katastrofe pet puta češće u tom razdoblju.
Broj ekstremnih meteoroloških pojava, klimatskih i hidroloških, i dalje se povećava. Zbog klimatskih promjena postat će češće i nasilnije u mnogim dijelovima svijeta, upozorio je u priopćenju glavni tajnik UN-ove agencije, Petteri Taalas.
U svijetu je u zadnjih 50 godina zabilježeno više od 11.000 katastrofa pripisanih tim pojavama u kojima je poginulo nešto više od dva milijuna ljudi, a štetu se procjenjuje na 3640 milijardi američkih dolara (više od 3080 milijardi eura).
U prosjeku, u tih je 50 godina svaki dan zabilježena jedna meteorološka katastrofa, klimatska ili hidrološka, pri čemu je svaki dan poginulo 115 ljudi i nanesena je šteta od 202 milijuna američkih dolara.
Više od 91 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju.
Suša je odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva u tih 50 godina. Odnijela je gotovo 650.000 ljudskih života, a slijede oluje s više od 577.000 mrtvih te poplave s 58.700 mrtvih i ekstremne temperature s gotovo 56.000 mrtvih.
"Bolje pripremljeni"
Unatoč tome, poboljšanje sustava za rano upozoravanje i upravljanje katastrofama omogućilo je značajno smanjenje broja žrtava. Broj poginulih pao je s više od 50.000 na godinu 1970-ih na manje od 20.000 2010-ih.
Jednostavno smo bolje pripremljeni nego ikad prije za zaštitu života, ističe Taalas.
No još treba puno toga učiniti: samo polovica od 193 članica Svjetske meteorološke organizacije ima sustave za rano upozoravanje na razne opasnosti.
Organizacija poziva također da se poboljšaju mreže za meteorološka i hidrološka praćenja u Africi, u nekim područjima Latinske Amerike i u otočnim državama na Pacifiku i Karibima.
Mami Mizutori, koja vodi Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, također je, u priopćenju, izrazila zadovoljstvo što se sve više života spašava zahvaljujući tim sustavima za rano upozoravanje.
Ali je i upozorila da broj ljudi izloženih rizicima od katastrofa ne prestaje rasti zbog demografskog rasta u tim rizičnim područjima i zbog većeg intenziteta meteoroloških pojava i njihove veće učestalosti.
Kad je riječ o gospodarskim gubicima, oni su narasli s prosječnih 49 milijuna dolara na dan 1970-ih na 383 milijuna dolara na dan od 2010. do 2019.
Oluje su bile najčešći uzrok materijalne štete i odgovorne su za najveće gospodarske štete u svijetu, navodi organizacija.
Sedam od deset najskupljih katastrofa u tih 50 godina dogodilo se nakon 2005., od kojih samo 2017. tri - uragani Harvey (97 milijardi američkih dolara štete), Marija (gotovo 70 milijardi dolara štete) i Irma (gotovo 60 milijardi dolara štete).
