Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u četvrtak zemlje da se uhvate u koštac s epidemijom ekstremnih vrućina nakon što je svijet, koji trpi posljedice klimatskih promjena, u nedjelju 21. srpnja, zabilježio najvišu globalnu temperaturu od kada postoje mjerenja.
Prema podacima Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, prosječna površinska temperatura u nedjelju je dosegla 17,09 stupnjeva Celzija, što je nešto više od prošlog rekorda, zabilježenog u srpnju prošle godine – 17,08 stupnjeva.
Ekstremne vrućine su nova abnormalnost. Svijet mora znati odgovoriti na taj izazov, rekao je Guterres.
Ove godine su toplinski valovi usmrtili 1300 hodočasnika u Saudijskoj Arabiji, u Africi i Aziji su zbog visokih temperatura bile zatvorene škole za oko 80 milijuna djece, a broj hospitaliziranih i umrlih u Sahelu uslijed vrućine je rekordno skočio.
Tijekom proteklog tjedna toplinski valovi zahvatili su Sjedinjene Države, Europu i Rusiju. Copernicus je potvrdio da se čini da je prošlogodišnji rekord oboren. Podaci se prikupljaju od 1940. godine.
Prošle godine Zemlja je imala četiri dana zaredom koji su obarali rekorde, od 3. do 6. srpnja.
Klimatske promjene potaknute prvenstveno izgaranjem fosilnih goriva dovele su do ekstremnih vrućina na sjevernoj hemisferi, piše Reuters.
UN poziva vlade da osim smanjenja korištenja fosilnih goriva, glavnog pokretača klimatskih promjena, pojačaju zaštitu za najranjivije skupine, starije, trudnice i djecu te da povećaju brigu i zaštitu radnika na otvorenom.
Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), preko 70 posto globalne radne snage, 2,4 milijarde ljudi, suočeno je s rizikom koji predstavlja ekstremna vrućina.
U Africi je skoro gotovo 93 posto radne snage izloženo prekomjernoj vrućini, a u arapskim zemljama 84 posto.
Godišnje uslijed vrućina umre oko 19.000 ljudi, a oko 23 milijuna pretrpi ozljede na radu te stoga Guterres poziva na "mjere zaštite za radnike, utemeljene na ljudskim pravima".
Također je pozvao vlade da od vrućina zaštite ključne sektore poput zdravstva.
Gradovi se zbog urbanizacije i nedostatka zelenila te posljedično stvaranja učinka vrelog otoka zagrijavaju dvostruko brže. Procjenjuje se da će se do 2050., broj ljudi koji teško žive u urbanim sredinama s ekstremnom vrućinom povećati za 700 posto.
Ovo je prvi puta da je UN pozvao na globalnu akciju protiv ekstremnih vrućina.
