Gotovo 60 posto svih odraslih i trećina sve djece u svijetu imat će prekomjernu tjelesnu težinu ili će biti pretilo do 2050. ako vlade nešto ne poduzmu, navodi se u utorak u velikoj novoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, uoči Svjetskog dana debljine 5. ožujka.
Autori studije koristili su se podacima iz 204 zemlje kako bi iscrtali sumornu sliku onoga što je opisano kao jedan od najvećih zdravstvenih izazova stoljeća.
Globalna epidemija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti bez presedana duboka je tragedija i monumentalni društveni neuspjeh, izjavila je glavna autorica Emmanuela Gakidou iz američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).
Broj ljudi s prekomjernom težinom ili pretilih diljem svijeta porastao je s 929 milijuna 1990. na 2,6 milijardi 2021., pokazalo je istraživanje.
Bez ozbiljne promjene, istraživači procjenjuju da će 3,8 milijardi odraslih osoba imati prekomjernu težinu ili će biti pretilo za 15 godina - što znači oko 60 posto svjetske odrasle populacije do 2050. godine.
Svjetski zdravstveni sustavi bit će pod ogromnim pritiskom, upozorili su istraživači, pri čemu se očekuje da će oko četvrtina pretilih ljudi u svijetu do tog vremena biti starija od 65 godina.
Također predviđaju 121-postotni porast pretilosti među djecom i adolescentima diljem svijeta.
Trećina svih pretilih mladih ljudi živjet će u dvije regije - Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te Latinskoj Americi i Karibima - do 2050. godine, upozorili su istraživači.
Ali još nije kasno za djelovanje, rekla je koautorica studije Jessica Kerr s Murdoch Children's Research Institute u Australiji.
Potrebna je mnogo jača politička predanost za promjenu prehrane unutar održivih globalnih prehrambenih sustava, rekla je.
Ta je predanost također potrebna za strategije "koje poboljšavaju prehranu ljudi, tjelesnu aktivnost i životno okružje, bilo da se radi o previše prerađene hrane ili nedovoljno parkova", kaže Kerr.
Više od polovice odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih u svijetu već živi u samo osam zemalja - Kini, Indiji, Sjedinjenim Državama, Brazilu, Rusiji, Meksiku, Indoneziji i Egiptu, navodi se u studiji.
Premda su loša prehrana i sjedilački način života očiti pokretači epidemije pretilosti, "ostaje sumnja" o temeljnim uzrocima za to, rekao je Thorkild Sorensen, istraživač sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji nije uključen u studiju.
Na primjer, socijalno isključene skupine imaju "dosljednu i neobjašnjivu tendenciju" prema pretilosti, rekao je u povezanom komentaru u The Lancetu.
Istraživanje se temelji na brojkama iz studije Globalnog tereta bolesti IHME-a, koja okuplja tisuće istraživača diljem svijeta, a financira je Zaklada Billa i Melinde Gates.
