zimo mobile logo
  • Tehnologija
  • Znanost
  • Društvene mreže
  • Esport
  • Business
Prati nas:
Upravljaj obavijestima
  • Prijavi se na newsletter
  • Imaš priču? Pošalji
  • Pišite nam
  • Uredništvo
  • Oglašavanje i marketing
  • Uvjeti korištenja
  • Vijesti
  • Video
  • Zadovoljna
  • Tech
  • Blog
  • Nova TV
  • Doma TV
Nova TV
  • Vijesti
  • Video
  • Zadovoljna
  • Tech
  • Blog
  • Nova TV
  • Doma TV
  • zimo logo
  • Tehnologija
  • Znanost
  • Društvene mreže
  • Esport
  • Business
Prati nas:
  • Dnevnik.hr
  • Vijesti
  • Sport
  • Showbizz
  • Lifestyle
  • Putovanja
  • Zdravlje
  • Biznis
  • Zabava
  • Teen
  • Tv
Znanost

Znanstvena istraživanja u digitalnoj eri: Računala i ChatGPT transformiraju znanost, no Hrvatskoj su potrebna dodatna financijska ulaganja da bi zadržala korak

Znanstvenikom se ne postaje radi zarade ili slave, nego radi vlastitog ispunjenja, motivacije i utaživanja želje za znanjem. Znanost je poziv, a ne zanimanje, ističe mlada znanstvenica.

Martina Čizmić | 07.07.2023. / 10:12 komentari

Podijeli

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Biti žena u znanosti godinama je bio usamljen poziv. Unatoč tome što iz godine u godinu sve više žena bira studij prirodnih znanosti, još uvijek su u manjini kad su znanstvena istraživanja u pitanju. No, to se polako mijenja. 

tri vijesti o kojima se priča Fototerapija, ilustracija Fototermalna terapija Revolucionalna i izuzetno učinkovita metoda, mogla bi liječenje raka prebaciti iz bolnica u domove pacijenata Zmija napada, ilustracija Grizu u trenu Fascinantno: Prvi put snimljen ugriz otrovnice u visokoj rezoluciji Nebo Zanimljivo otkriće Nevidljivi stanovnici našeg neba otkrili nov i moćan alat u potrazi za izvanzemaljskim životom

Jedan od razloga je i ulaganje i popularizacija znanosti i STEM područja kod djece, a posebno privlačenje djevojčica i mladih žena. Tako L’ORÉAL i UNESCO, već godinama, s ciljem promocije znanstvenica i njihovih znanstvenih uspjeha te promjene društvene percepcije o ženama u znanosti, provode program nagrađivanja mladih, perspektivnih znanstvenica koje rade u području prirodnih znanosti, medicine te biotehnike. I Hrvatska se uključila u taj program kroz nacionalni program stipendiranja "Za žene u znanosti". Svake godine četiri mlade hrvatske znanstvenice koje se nalaze u završnoj fazi stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja osvajaju stipendiju u vrijednosti od 5.000 eura.

Slika nije dostupna Dodijeljene stipendije mladim znanstvenicma u sklopu Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti": "Nedvojbeno je da znanost treba žene"

Ove godine, jedna od dobitnica je doktorica znanosti Andrea Hloušek-Kasun. Ova mlada Karlovčanka završila je diplomski studij molekularne biologije, a potom i doktorirala kemiju na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a danas radi kao asistent u Laboratoriju za molekularnu genetiku Instituta Ruđer Bošković.

Tijekom svog znanstvenog rada fokusirala se na istraživanje novih supstanci koje bi se mogle koristiti u budućnosti za stvaranje novih antibakterijskih i antiviralnih lijekova. No, nije se ograničila samo na kemiju i molekularnu biologiju. U sklopu ljetne škole biofizike te on-line nastave SRCA i tvrtke Schroedinger završila je tri tečaja koji su je dodatno specijalizirali za računalne metode molekulskog modeliranja. 

Ova mlada žena dokazuje kako ni jedno područje nije previše izazovno, ako je netko dovoljno motiviran, uporan i odlučan. Stoga smo odlučli porazgovarati s njom o njenom znanstvenom radu, ali i budućnosti žena u znanosti u Hrvatskoj. 

Doktorirali ste u području molekularne biologije te se fokusirali na istraživanje molekula koje bi mogle pomoći u proizvodnji novih lijekova u budućnosti. Možete li nam malo pojasniti na čemu točno radite i što bi to moglo značiti za prosječne građane u budućnosti?

Diplomirala sam u području molekularne biologije, ali sam doktorirala u polju kemije - grani biokemije i medicinske kemije. Trenutno dovršavam koronaprojekt čije smo financiranje dobili za vrijeme izbijanja pandemije. Cilj projekta je bio pronaći malu molekulu koja bi inhibirala protein virusa SARS-CoV-2 koji inače omogućava virusu da uspostavi infekciju u našem tijelu. Rezultati koji će uskoro biti objavljeni bit će korisni za daljnji dizajn potencijalnog lijeka. Razvoj ovakvog tipa lijeka omogućio bi liječenje simptoma bolesti koji uzrokuje SARS-Cov-2, ali potencijalno i drugi korona virusi.

Tako zapravo izgledaju znanstvena istraživanja, vi otkrijete jedan dio slagalice, i onda sljedeća znanstvena grupa na temelju vaših rezultata otkrije drugi dio slagalice. Sve dok ne složite jednu potpunu priču koja se može primijeniti u stvarnom životu i primjerice, u ovom slučaju, poslužiti kao lijek, pojasnila nam je dr. sc. Hloušek-Kasun.

Tijekom pandemije imali smo dojam kako znanost odjednom postiže nevjerojatne rezultate u identificiranju virusa, njegovom proučavanju i pronalasku lijeka odnosno cjepiva. Je li znanost zaista bila tako brza ili je to samo kulminacija godina istraživanja?

To je kombinacija i jednog i drugog, ali jedan od najvažnijih faktora bio je veliki priljev financija usmjerenih u pronalazak cjepiva odnosno lijekova. Financije su inače glavni ograničavajući faktor - svako istraživanje je jako skupo (pod time mislim na kemikalije, potrošne materijale, precizne i skupe uređaje). Stoga kvaliteta i kvantiteta dobivenih rezultata direktno ovisi o količini novaca koje imate na određenom znanstvenom projektu. Otkrivanje novih lijekova je izrazito skupo, a nakon toga slijede još skuplja klinička istraživanja koja svaki lijek mora proći da bi se njegova primjena odobrila.
Naravno, i istraživanja koja su prethodila osigurala su još brže rezultate. U posljednja dva desetljeća svijet se susreo s još dvije epidemije koju su uzrokovali upravo virusi iz porodice koronavirusa - SARS-CoV (2002. - 2003. god.) i MERS-CoV (2012. - 2015. god.). Prema tome, znanstvenicima su bile dostupne mnoge informacije koje su pomogle u pronalasku cjepiva, ali i osmišljavanju potencijalnih lijekova tijekom pandemije.

Koliko tehnologija utječe na vaša istraživanja? Koristite li umjetnu inteligenciju ili superračunala u svojim radovima? Ako da, kako i koja? Možete li nam pojasniti koliko računalne metode molekulskog modeliranja zapravo pomažu znanstvenicima u njihovom radu? Koje su najveće prednosti takvih metoda?

Budući da se bavim računalnim metodama modeliranja, razvoj tehnologije, a posebno računalnih komponenti poput bržih grafičkih kartica, uvelike ubrzavaju i olakšavaju izvođenje računa, što naravno ubrzava i samo znanstveno istraživanje. Ove metode zahtijevaju da znate i programirati kako bi što bolje analizirali svu silu podataka koje dobijete, a ChatGPT tu uvelike pomaže.

Računalne metode se sve više koriste u istraživanju, a jedna od glavnih značajki koje omogućuju je predviđanje načina na koji dvije ili više molekula interagiraju. Dobiveni rezultati se potom eksperimentalno provjeravaju. Budući da se programi za ovaj tip računa svake godine usavršavaju, računi se izrazito dobro (i sve bolje) slažu s eksperimentalnim podacima.
Jedna od najvećih prednosti njihovog korištenja u istraživanjima je smanjenje količine potrebnih eksperimenata jer već znate što otprilike tražite ili očekujete. Primjerice traženje lijekova najčešće započinje tako da se računalno predvidi koja bi se od oko 2 milijuna poznatih djelatnih molekula mogla vezati u protein kojeg inhibirate. Prema rezultatima računa smanjite broj na njih 50 koje su najbolje zadovoljile kriterije. I onda umjesto da u laboratoriju testirate tisuće i tisuće molekula (što je izrazito skupo i praktički nemoguće), testirate njih 50.

Koliko je danas teško (ili lako) biti znanstvenica u Hrvatskoj? Koje su glavne prednosti, a koje mane?

Mislim da kao društvo još uvijek imamo dosta prostora za napredak i da se znanstvenice često podcjenjuju. Generalni je problem (a kod nas je to još više izraženo) da se sluša glasnijeg, a ne onog koji više zna. Muškarci češće imaju snažniji glas i nastup, što rezultira time da se žene puno slabije čuje, bez obzira na to koliko one jednako ili više znale. Žene se moraju puno više dokazivati i imati značajno veći broj postignuća da bi ih se cijenilo i “čulo”.

Drži li Hrvatska korak s ostatkom svijeta, kad je znanost u pitanju? Što bismo trebali napraviti kako bismo bili još bolji?

Po znanju i sposobnosti naših znanstvenika definitivno držimo korak s ostatkom svijeta, ali ono što nas ograničava su najčešće mala financiranja, a samim time i zastarjeli uređaji i oprema. Znanstveni projekti u Hrvatskoj su financirani puno manje nego u ostalim razvijenim zemljama, ali smo se zato naučili svakako snalaziti. No tu se javlja onaj problem - u znanosti se gleda tko je prvi nešto otkrio, a mi ćemo na starim uređajima i sa zastarjelim metodama uvijek biti sporiji od znanstvenika kojima je sve dostupno. To često dovodi do pada motivacije. Ono što nas izvlači je suradnja sa znanstvenicima diljem svijeta koji prepoznaju naše kvalitete te onda zajedničkim snagama uspijemo otkriti puno toga puno brže.

Dobitnica ste stipendije "Za žene u znanosti 2023. godine". Što za vas osobno znači dobitak te stipendije? I što biste poručili mladim ženama koje tek ulaze u svijet znanost, na što obratiti pozornost?

Iznimno sam sretna zbog dobitka stipendije. Uz financijski, ova nagrada mi je dala i motivacijski poticaj, a to je ono što je jako važno. Rijetko se naglašava koliko truda, odricanja, učenja i satova rada stoji iza uspješnih znanstvenika. Sve to ponekad dovede do gubitka motivacije, posebno kad uzmete u obzir činjenicu da plaća nije nimalo u korelaciji s vašim zalaganjem.
Znanstvenicama je teže nego znanstvenicima zbog uloga koje su nam nametnute u društvu, posebno ako želite imati obitelj. Znanost zahtijeva puno posvećenosti i vremena. Stoga je jako je važno dobro znati organizirati vrijeme i složiti prioritete kako bi stigli odraditi sve što želite i trebate.

Unatoč svim problemima i preprekama, naša sugovornica ostaje čvrsto u znanosti. 

Znanstvenikom se ne postaje radi zarade ili slave, nego radi vlastitog ispunjenja, motivacije i utaživanja želje za znanjem. Znanost je poziv, a ne zanimanje, a poziv proizlazi iz želje da svojim znanjem, makar malim dijelom, doprinesete razvoju i boljem životu cjelokupnog društva ili očuvanju prirode, poručuje na kraju dr.sc. Andrea Hloušek-Kasun.

PODIJELJENO 0 PUTA

Podijeli

aktualno najčitanije
"Hrvatski tjedan" ponovno na Steamu: Ulovite više od 150 domaćih naslova po povoljnim cijenama
Poslastica za gamere
"Hrvatski tjedan" ponovno na Steamu: Ulovite više od 150 domaćih naslova po povoljnim cijenama
OpenAI priprema alat za generiranje AI glazbe
Umjetna inteligencija
OpenAI priprema alat za generiranje AI glazbe
Razvijen revolucionarni novi AI model koji otkriva lijekove 17 puta brže od klasične metode
AI u službi zdravlja
Razvijen revolucionarni novi AI model koji otkriva lijekove 17 puta brže od klasične metode
Američki šišmiši imaju neobičnu sposobnost, a nitko od znanstvenika ne zna zašto
Zagonetka iz prirode
Američki šišmiši imaju neobičnu sposobnost, a nitko od znanstvenika ne zna zašto
Građani još lakše do usluga na e-Građani kroz jedinstveni kontakt centar
Rješavaju probleme i nedoumice
Građani još lakše do usluga na e-Građani kroz jedinstveni kontakt centar
Tvrdi del Toro: Frankenstein je arogantan poput direktora nekih tehnoloških kompanija
“Tech bros”
Tvrdi del Toro: Frankenstein je arogantan poput direktora nekih tehnoloških kompanija
Revolucionalna i izuzetno učinkovita metoda, mogla bi liječenje raka prebaciti iz bolnica u domove pacijenata
Fototermalna terapija
Revolucionalna i izuzetno učinkovita metoda, mogla bi liječenje raka prebaciti iz bolnica u domove pacijenata
Sreća po uputama umjetne inteligencije: ChatGPT donio Amerikanki sreću i više od 90.000 eura
Gubimo li posve kontrolu?
Sreća po uputama umjetne inteligencije: ChatGPT donio Amerikanki sreću i više od 90.000 eura
Fascinantne snimke: Znanstvenici po prvi put u detalje snimili kako zmije otrovnice napadaju svoj plijen
Grizu u trenu
Fascinantno: Prvi put snimljen ugriz otrovnice u visokoj rezoluciji
Budućnost ratovanja: Ovom lovcu ne treba ni pista ni pilot, a koliko je ubojit tek će pokazati
Vođen umjetnom inteligencijom
Budućnost ratovanja: Ovom lovcu ne treba ni pista ni pilot, a koliko je ubojit tek će pokazati
Nevidljivi stanovnici našeg neba otkrili nov i moćan alat u potrazi za izvanzemaljskim životom
Zanimljivo otkriće
Nevidljivi stanovnici našeg neba otkrili nov i moćan alat u potrazi za izvanzemaljskim životom
Zatrovana umjetna inteligencija: Stručnjak upozorava koliko su AI modeli poput ChatGPT-a zapravo ranjivi
Istraživanja to potkrijepila
Zatrovana umjetna inteligencija: Stručnjak upozorava koliko su AI modeli poput ChatGPT-a zapravo ranjivi

Vezane vijesti

Ne propustite ni ovo

vijesti
Roditelji i četvero djece otrovali se ugljikovim monoksidom u Istri
Prevezeni u bolnicu
Otrovali se roditelji i četvero djece: Tek su se doselili u kuću
Snažan udar za Rusiju: Napadnuta Moskva, zatvorene zračne luke, ima mrtvih
Oglasio se gradonačelnik
Snažan udar za Rusiju: Napadnuta Moskva, zatvorene zračne luke, ima mrtvih i ozlijeđenih
Vrtić uveo smjernice koje dopuštaju da se djeca skidaju, gledaju i dodiruju: "Ako dijete želi dodirnuti dojku..."
Skandal u Njemačkoj
Vrtić dopušta djeci da se skidaju, gledaju i dodiruju: "Ako dijete želi dodirnuti dojku odgojiteljice..."
show
Priča o Nadji Marini iz Supertalenta
senzacija s društvenih mreža
Tko je djevojka koja je podigla prašinu u Supertalentu? Njezin ples s Milom Kitićem vidjeli su milijuni!
Nadja Marina u petoj emisiji showa Supertalent
''Nažalost, plesati ne znaš...''
Oštar komentar Martine Tomčić: ''Žao mi je što ovakvu ljepotu prosipaš za jeftine pare''
Nicholas Ypil u petoj emisiji showa Supertalent
''O moj Bože, što je ovo?!''
Draga Martina, potpuno razumijemo tvoje suze: ''Ovo je jedan od najljepših vokala u Supertalentu ikada!''
zdravlje
Što jesti za doručak umjesto kruha? Odgovara nutricionistica
Najvažniji obrok u danu
Što jesti za doručak umjesto kruha? Odgovara nutricionistica
Zapečena tjestenina: Recepti sa sirom, piletinom, vrhnjem i ostalo
10 recepata
Zapečena tjestenina: Recepti sa sirom, piletinom, vrhnjem i ostalo
7 namirnica bogatih proteinima koje žene starije od 50 godina trebaju jesti svaki tjedan
Za očuvanje mišićne i koštane snage
7 namirnica bogatih proteinima koje žene starije od 50 godina trebaju jesti svaki tjedan
zabava
"Sve balkanske mame ikad": Objava postala hit u regiji, reagira li i vaša mama ovako?
LOL
"Sve balkanske mame ikad": Objava postala hit u regiji, reagira li i vaša mama ovako?
Obavijest u zgradi nasmijali društvene mreže! Biste li se vi pojavili?
Urnebesno
Obavijest u zgradi nasmijala društvene mreže! Biste li se vi pojavili?
Semafor kod Velike Gorice zbunio vozače! Odmah će vam biti jasno i zašto
Raspad sistema
Semafor kod Velike Gorice zbunio vozače! Odmah će vam biti jasno i zašto
tech
Revolucionalna i izuzetno učinkovita metoda, mogla bi liječenje raka prebaciti iz bolnica u domove pacijenata
Fototermalna terapija
Revolucionalna i izuzetno učinkovita metoda, mogla bi liječenje raka prebaciti iz bolnica u domove pacijenata
Budućnost ratovanja: Ovom lovcu ne treba ni pista ni pilot, a koliko je ubojit tek će pokazati
Vođen umjetnom inteligencijom
Budućnost ratovanja: Ovom lovcu ne treba ni pista ni pilot, a koliko je ubojit tek će pokazati
Sreća po uputama umjetne inteligencije: ChatGPT donio Amerikanki sreću i više od 90.000 eura
Gubimo li posve kontrolu?
Sreća po uputama umjetne inteligencije: ChatGPT donio Amerikanki sreću i više od 90.000 eura
sport
Yamal je nakon El Clasica upalio mobitel i odmah napravio ovo: Raskol u reprezentaciji Španjolske!
kaos!
Yamal je nakon El Clasica upalio mobitel i odmah napravio ovo: Raskol u reprezentaciji Španjolske!
Preminuo poznati španjolski vratar Jose Manuel Ochotorena
Počivao u miru
Jutro nakon El Clasica donijelo tugu: Preminuo legendarni španjolski nogometaš
Dinamo šokiran u Vinkovcima: Vukovar upisao veliku pobjedu
Modri razočarali
Dinamo šokiran u Vinkovcima: Vukovar upisao veliku pobjedu
tv
Supertalent: Nicolas od srca poručio Martini: "Pobrinut ću se da tvoj zlatni gumb bude vrijedan!"
ČESTITAMO!
Nicolas od srca poručio Martini: "Pobrinut ću se da tvoj zlatni gumb bude vrijedan!"
U dobru i zlu: Ima loše mišljenje o sebi i teško ju je razuvjeriti
U DOBRU I ZLU
U dobru i zlu: Ima loše mišljenje o sebi i teško ju je razuvjeriti
Kumovi: Mislila je da će joj biti lakše, ali za neke stvari čovjek nikad ne ojača
KUMOVI
Kumovi: Mislila je da će joj biti lakše, ali za neke stvari čovjek nikad ne ojača
putovanja
Perilica za pranje ljudi japanske tvrtke Science Co.
Novo doba
Japanci su napravili perilicu za pranje ljudi, a evo kako funkcionira
Tjedni jelovnik jednostavna i jeftina jela od 27.10. do 2.11. 2025.
Tjedni jelovnik
Bez kompliciranja i suvišnih sastojaka: 7 cjenovno prihvatljivih i finih jela za svaki dan ovoga tjedna
Jedan grad, dvije države: Znate li kuda prolazi načudnija državna granica na svijetu?
Pazite kamo stajete
Jedan grad, dvije države: Najčudnija državna granica na svijetu prolazi Europom
novac
Hrvatima omiljeni modni brend zatvorio 135 dućana, ali povećao prodaju i dobit. "Uvijek nudimo najbolju vrijednost za novac"
iznad očekivanja
Hrvatima omiljeni modni brend zatvorio 135 dućana, ali povećao prodaju i dobit. "Uvijek nudimo najbolju vrijednost za novac"
Najbolji dan u povijesti švedske kompanije – dionice lete nakon izvještaja o zaradi
Burze se užarile
Najbolji dan u povijesti švedske kompanije – dionice lete nakon izvještaja o zaradi
Sprema li Adris konačno preuzimanje velike slovenske osiguravateljske kuće?
nikad ostvarena želja
Sprema li Adris konačno preuzimanje velike slovenske osiguravateljske kuće?
lifestyle
Doris Dragović u bijelim tenisicama na koncertu u Makarskoj
UVIJEK SVOJA
Doris Dragović: Najudobnije tenisice i hlače u "najjesenskijoj" boji za koncert u Makarskoj
Famozno uređen stan obitelji Frančić u Kaštel Kambelovcu
IDILA OBITELJI FRANČIĆ
Famozan stan u Kaštel Kambelovcu za koji mnogi pogrešno misle da ga je uređivao dizajner, a ne domaćica i mama dvoje djece
Najvažnije stvari koje moramo znati prije uzimanja magnezija
INFORMIRAJTE SE
Nije potpuno bezopasan: Tri ključne stvari koje trebate znati prije nego uzmete magnezij
sve
Priča o Nadji Marini iz Supertalenta
senzacija s društvenih mreža
Tko je djevojka koja je podigla prašinu u Supertalentu? Njezin ples s Milom Kitićem vidjeli su milijuni!
Nadja Marina u petoj emisiji showa Supertalent
''Nažalost, plesati ne znaš...''
Oštar komentar Martine Tomčić: ''Žao mi je što ovakvu ljepotu prosipaš za jeftine pare''
Yamal je nakon El Clasica upalio mobitel i odmah napravio ovo: Raskol u reprezentaciji Španjolske!
kaos!
Yamal je nakon El Clasica upalio mobitel i odmah napravio ovo: Raskol u reprezentaciji Španjolske!
 

Nastavi čitati

Znanost
Medicinski laboratorij, ilustracija
AI u službi zdravlja

Razvijen revolucionarni novi AI model koji otkriva lijekove 17 puta brže od klasične metode

piše Branimir Vorša
Znanost
Šišmiš, ilustracija
Zagonetka iz prirode

Američki šišmiši imaju neobičnu sposobnost, a nitko od znanstvenika ne zna zašto

piše Martina Čizmić
Znanost
Južni ocean
Klimatske promjene

Južni ocean mogao bi "podrignuti", a znanstvenici upozoravaju da bi posljedice toga osjećali više od stoljeća

piše Branimir Vorša
Znanost
Nezdrava hrana, ilustracija
Nisu baš mladi

Moglo bi vas iznenaditi koja je generacija posebno ovisna o visoko prerađenoj hrani

piše Hina
Znanost
Klimatske promjene, ilustracija
Čeka se konačni dogovor

EU razmatra popuštanje klimatskih ciljeva kako bi postigao novi sporazum

piše Hina
Znanost
Par u kravetu, ilustracija
Oko 1 posto populacije

Zašto neki ljudi nikad nisu imali spolne odnose? Znanstvenici otkrili zanimljive podatke

piše Hina
  • Pišite nam
  • Uredništvo
  • Oglašavanje i marketing
  • Uvjeti korištenja
  • Politika zaštite privatnosti
  • Politika o kolačićima
  • Dnevnik
  • Nova Plus
  • Gol.hr
  • Zadovoljna
  • Kreni Zdravo
  • NovaTV
  • DomaTV
Upravljaj obavijestima