Znanstvenici otkrili kako su ljudi izbjegli izumiranje prije 900.000 godina

Novo znanstveno istraživanje baca svjetlo na drevnu prošlost čovječanstva. Točnije, otkriva kako je čovječanstvo prije 900 tisuća godina bilo na samom rubu izumiranja. Preživjelo je tek oko 1300 pojedinaca. No znanstvenicima je bilo posebno zanimljivo pratiti kako se čovječanstvo oporavilo, pogotovo jer se izumiranje zamalo poklopilo s nekim drugim važnim događajima - masovnom migracijom ljudi iz Afrike i drastičnim klimatskim promjenama. 

tri vijesti o kojima se priča Njezin prirodni izvor je oskudan Velik uspjeh znanstvenika: Nakon više od pola stoljeća uspješno sintetizirana obećavajuća antikancerogena molekula Lakši, ubojitiji i s boljom zaštitom FOTO Američka vojska službeno objavila prve fotografije najnovije verzije tenka Abrams Vizija budućnosti Možete li vjerovati da će telefoni pasti u drugi plan? Mijenja se način na koji koristimo uređaje

Razumijevanje ranih ljudskih migracija izazovno je zbog rijetkih arheoloških dokaza, koji se prvenstveno sastoje od kostiju i kamenih artefakata. Međutim, očito je da su višestruki valovi ranih hominida i ljudskih predaka krenuli na duga putovanja u nove teritorije.

Konvergencija genomskih podataka i arheoloških nalaza

Nedavne studije koje koriste genomsku analizu i arheološko datiranje potvrđuju postojanje drastično smanjene populacije ljudskih predaka prije otprilike 900.000 godina. Taj vremenski okvir usklađen je s razdobljem klimatskih promjena, uključujući sušne uvjete u Africi, što je prisililo hominide da se prilagode ili migriraju kako bi preživjeli.

Kameno oruđe pronađeno u Ukrajini najstariji je dokaz ljudske prisutnosti u Europu

Geolozi Giovanni Muttoni i Dennis Kent htjeli su precizirati vrijeme nastanka toga takozvanog populacijskog uskog grla ponovnom procjenom arheoloških nalazišta i analizom zapisa o morskom sedimentu. Pronašli su skupinu nalazišta datiranih prije 900.000 godina, što se podudara s promjenama globalnih klimatskih pokazatelja.

Konvergencija genomskih podataka i arheoloških nalaza sugerira da su drastično smanjena populacija i migracija bili isprepleteni odgovori na pritiske okoliša. Kako su se uvjeti u Africi pogoršavali, rani ljudi potražili su utočište u Euroaziji preko novih dostupnih kopnenih ruta.

Studija, koja je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, sugerira da je širenje sušnih zona u Africi tijekom određene klimatske faze potaknulo rane hominide na migraciju ili prilagodbu kako bi se izbjeglo izumiranje. Ta brza migracija, potaknuta ozbiljnim klimatskim promjenama, pridonijela je modernom genskom sastavu afričkog stanovništva.

Izvor: Science Alert