Tim američkih znanstvenika predvođen Sveučilištem Harvard otkrio je planove za novi sustav teleskopa za praćenje neba u potrazi za neobjašnjivim zračnim fenomenima (UAP) ili, laički, NLO-ovima, uključujući i moguće znakove izvanzemaljske tehnologije.
Zajednički znanstveni napor
Studiju o tom projektu, objavljenu u časopisu Sensors, proveli su znanstvenici iz Centra za astrofiziku (CfA) Harvard-Smithsonian, Projekta Galileo, Opservatorija Whitin, Atlas Lens Co. i Znanstvene koalicije za studije UAP-a. Taj rad je predstavljen na Lunarnoj i planetarnoj znanstvenoj konferenciji 2025. održanoj od 10. do 14. ožujka u Teksasu.
Postdoktorandica Laura Domine, znanstvenica sa Sveučilišta Harvard, predvodila je inicijativu zajedno s istaknutim i kontroverznim astrofizičarom Avijem Loebom, direktorom projekta Galileo. Novi instrument koji predlažu, nazvan "Dalek" zbog sličnosti s likovima iz popularne TV serije "Doktor Who", funkcionirat će kao zemaljski, multispektralni infracrveni opservatorij koji će snimati nebo.
Njihov rad detaljno opisuje taj multimodalni, multispektralni zemaljski opservatorij, prvi instrument koji je pušten u rad na razvojnoj lokaciji Instituta Galileo, kao i proces njegove kalibracije.
Inicijativa Dalek slijedi poziv NASA-e iz 2023. godine za prilagođene UAP senzore.
Namjenski izgrađeni budući senzori za otkrivanje UAP-a trebali bi biti dizajnirani za prilagodbu na vremenskim skalama milisekundi kako bi se pomoglo njihovu boljem otkrivanju. U koraku bi sustavi za uzbunu trebali detektirati i dijeliti prolazne informacije brzo i ravnomjerno... Platforme s više senzora važne su za pružanje potpune slike opažanja UAP-a. Kretanje objekta treba biti zabilježeno, kao i njegov oblik (podaci slike), boja (multispektralni ili hiperspektralni podaci) i svi zvukovi te druge karakteristike, pojasnili su tad iz NASA-e.
Vrlo ambiciozan projekt, a nagrada - "najveće znanstveno otkriće dosad"
Često su podaci američke vlade klasificirani... Međutim, nebo nije klasificirano, pa projekt Galileo upravlja zvjezdarnicom za cijelo nebo na Sveučilištu Harvard i gradi dvije druge zvjezdarnice u Pennsylvaniji i Nevadi koje traže anomalne objekte u infracrvenom, optičkom, radijskom i audiopojasu, rekao je Loeb u pismenom odgovoru putem e-pošte za portal Universe Today.
Ta tri opservatorija mjesečno detektiraju otprilike 100.000 objekata. Više od milijun detekcija već je zabilježeno i analizirano pomoću alata za strojno učenje kao što su YOLO model i SORT algoritam, dodaje Loeb. Početni podaci iz prvih pet mjeseci identificirali su oko 500.000 objekata. Šesnaest posto pokazalo je neobične putanje; 144 ostaje neklasificirano zbog nedostatka senzorskih podataka.
Naš cilj je provjeriti postoje li neki objekti koji pokazuju nenormalne karakteristike leta ili oblike... To bi predstavljalo najveće znanstveno otkriće dosad, zaključio je Loeb te jasno dao do znanja o koliko ambicioznom projektu je riječ.
