Zapanjujuće otkriće proizašlo je iz nove znanstvene studije, koja dovodi u pitanje široko prihvaćenu teoriju o izumiranju dinosaura prije 66 milijuna godina. Suprotno uvriježenom mišljenju, izravan udar asteroida nije bio fatalan, već su krhotine koje su nastale pri udaru odigrale ključnu ulogu.
2000 gigatona prašine izbačenu u Zemljinu atmosferu
Predvođeni Kraljevskim opservatorijem Belgije, znanstvenici su utvrdili da smrvljeno kamenje izbacilo prašinu u Zemljinu atmosferu, stvarajući barijeru koja blokira sunčevu svjetlost i ometa fotosintezu biljaka. Ta prašina, ukupne težine od nevjerojatnih 2000 gigatona, što je više od 11 puta teže od Mt. Everesta, ostala je u atmosferi do 15 godina, izazivajući globalnu nuklearnu zimu.
Posljedično tome, vegetacija je nestala, što u konačnici dovelo i do gladovanja brojnih vrsta biljojeda, uključujući određene dinosaure. Taj katastrofalni događaj rezultirao je masovnim izumiranjem, uništivši 75 posto živih bića na Zemlji.
Potraga za razotkrivanjem misterija izumiranja dinosaura traje još od otkrića kratera Chicxulub 1978. godine. Međutim, sama ta geološka formacija nije mogla konačno utvrditi ulogu asteroida u velikom izumiranju prije 66 milijuna godina.
Čestice su bile idealne veličine
Dok je prevladavajuća teorija ukazivala na to da sumpor ili čađa od udara uzrokuju produljeno razdoblje tame i hladnoće, novo istraživanje dovodi u pitanje tu ideju. Analiza čestica otkrivenih na nalazištu fosila Tanis u Sjevernoj Dakoti, unatoč tome što je to nalazište udaljeno 4584 kilometara od kratera, sugerira da je prašina koju je podigao asteroid glavni krivac za promjenu klime. Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.
Te čestice, veličine 0,8 do 8,0 mikrometara, bile su idealne veličine da ostanu u atmosferi do 15 godina. Uključivanjem tih podataka u klimatske modele, znanstvenici su otkrili da je prašina vjerojatno odigrala puno značajniju ulogu u masovnom izumiranju nego što se dosad mislilo. Od svih materijala ispuštenih u atmosferu, procijenili su da je 75 posto toga bila prašina, 24 posto sumpor i tek jedan posto čađa.
Ipak nije konačan odgovor?
Sean Gulick, geofizičar sa Sveučilišta Texas u Austinu koji nije bio uključen u studiju, priznao je novo istraživanje kao vrijedan doprinos, ali je naglasio da ono ipak ne nudi konačan odgovor na trajno pitanje što je točno uzrokovalo zimu nakon udara asteroida. Razumijevanje događaja posljednjeg masovnog izumiranja na Zemlji, primijetio je, ima veliku važnost za razumijevanje naše prošlosti i potencijalne budućnosti.
Možda možemo bolje predvidjeti vlastito masovno izumiranje usred kojeg se vjerojatno nalazimo, zaključio je Gulick.
Izvor: Daily Mail
