Bolnice, domovi zdravlja i druge medicinske i humanitarne ustanove diljem svijeta označavaju se međunarodno dogovorenim i prepoznatljivim crvenim križem (ili crvenim polumjesecem). No, Crveni križ sad želi takvu oznaku uvesti i u digitalni svijet.
Međunarodni odbor Crvenog križa predložio je stvaranje digitalne oznake koja bi bila postavljena na digitalne mreže medicinskih ustanova i služila kao svojevrsno upozorenje hakerima.
S digitalizacijom društva, kibernetičke operacije postale su stvarnost u oružanim sukobima. Naš mandat je zaštititi živote i dignitet žrtava i od nas traži da razumijemo kako te operacije mogu uzrokovati žrtve. Digitalni emblem je konkretan korak kako bismo zaštitili ključnu medicinsku infrastrukturu i Crveni križ u digitalnom svijetu, istaknuo je generalni direktor Međunarodnog odbora Crvenog križa, Robert Mardini.
Iako takva oznaka ne bi pružila zaštitu računalnog sustava, u Crvenom križu smatraju da bi možda neke hakere odagnala od napada, a drugima dala do znanja da je kibernetički napad na takve mreže kršenje ne samo zakona o kibernetičkoj sigurnosti, već i međunarodnih humanitarnih zakona.
Nitko ne bi trebao to smatrati "srebrnim metkom" već simbolom zaštite, pojasnio je pravni savjetnik Međunarodnog odbora Crvenog križa Tilman Rodenhäuser.
Crveni križ, u suradnji s vanjskim stručnjacima za kibernetičku sigurnost, predložio je tri digitalna simbola - dokument koji bi se nalazio na svim računalima i uređajima u medicinskim ustanovama, emblem koji bi se nalazio ugrađen u domenu i kod koji se povezuje s IP adresom medicinske ustanove.
Ideja je da države koje prihvate ovaj prijedlog stvore zakonodavni okvir za implementaciju jednog ili više digitalnih simbola te da implementacija tih simbola bude što jednostavnija.
Jednostavna poput stavljanja crvenog križa na zgradu, istaknuo je Matthew Smith, profesor računalnih znanosti sa Sveučilišta Bonn u Njemačkoj koji je surađivao na projektu.
Podsjetimo, tijekom pandemije COVID-19 deseci bolnica i medicinskih ustanova diljem svijeta našli su se na udaru kibernetičkih kriminalaca. To je, ne samo otežalo pružanje medicinske pomoći ljudima kojima je u tom trenutku bila najpotrebnija, već je i ugrozilo privatnost medicinskih podataka svih pacijenata tih ustanova. Stručnjaci ističu kako su bolnice i medicinske ustanove na meti kibernetičkih kriminalaca, jer pružaju kritične usluge i sklonije su plaćati otkupnine ne bi li dobili natrag ukradene podatke ili pristup sustavima.
