Sunce je naša najbliža zvijezda i već tisućama godina igra važnu ulogu u životima ljudi. Koliko god znanstvenici proučavali Sunce, ono ih svojim tajnama i dalje iznenađuje.
Tako su nove slike koje je objavila NASA-a, a koje su nastale pomoću nuklearnog spektroskopskog teleskopa (NuSTAR), otkrile svjetlost na površini Sunca koja je inače skrivena od pogleda.
Fotografija koja je objavljena sastavljena je od nekoliko fotografija koje su uhvatile svjetlost različitih frekvencija. NuSTAR-ovi podaci prikazani su plavom bojom, a prekriveni su zelenom bojom koja predstavlja opažanja rendgenskog teleskopa (XRT) na misiji Hinode Japanske agencije za istraživanje svemira te crvenom bojom koja predstavlja podatke dobivene s Atmospheric Imaging Assembly (AIA) na NASA-inom dinamičnom sunčevom opservatoriju (SDO). Konačna fotografija, koja prikazuje potpuno drugačiju sliku Sunca, zapravo je mozaik od 25 slika, snimljenih u lipnju 2022. godine.
Kako su pojasnili iz NASA-e, rendgenske zrake visoke energije koje promatra NuSTAR pojavljuju se na samo nekoliko mjesta u Sunčevoj atmosferi. S druge strane, Hinodeov XRT detektira niskoenergetske rendgenske zrake, a SDO-ov AIA detektira ultraljubičasto svjetlo – valne duljine koje se emitiraju preko cijele površine Sunca.
Kombinacija ovih podataka mogla bi pomoći znanstvenicima u rješavanju jedne od najvećih misterija - zašto Sunčeva vanjska atmosfera doseže nevjerojatne temperature od više od milijun stupnjeva, što je barem 100 puta toplije od njegove površine. Ovaj fenomen zbunjuje znanstvenike jer Sunčeva toplina potječe iz njegove jezgre i putuje prema van. Kako su to slikovito objasnili iz NASA-e - kao da je zrak oko vatre 100 puta topliji od plamena.
Znanstvenici nagađaju kako bi izvor topline korone (vanjske atmosfere Sunca) mogle bi biti male erupcije u Sunčevoj atmosferi koje se zovu nanobaklje. Baklje su veliki izboji topline, svjetlosti i čestica vidljivi velikom broju solarnih zvjezdarnica. Nanobaklje su mnogo manji događaji, ali obje vrste proizvode materijal čak i topliji od prosječne temperature korone. Problem je što se baklje ne pojavljuju dovoljno često da bi koronu zadržale na visokim temperaturama. No, nanobaklje se mogu dogoditi mnogo češće – možda dovoljno često da zajedno zagriju koronu.
Svoja opažanja i teorije, znanstvenici će moći i provjeriti zahvaljujući solarnoj sondi Parker, koja leti Suncu bliže nego bilo koja druga letjelica u povijesti. Ona, naime, prikuplja izravne uzorke solarnog okoliša. To znači, da bismo u budućnosti mogli otkriti još neke Sunčeve tajne.
