I ranija studija provedena nad klimatskim istraživanjima provedenima između 1991. i 2012. godine pokazala je sličan rezultat, odnosno da 97 posto tih studija podupire ideju da je čovjek glavni uzročnik klimatskih promjena.
Trenutno istraživanje imalo je namjeru provjeriti je li se taj znanstveni konsenzus u periodu od 2012. do 2020. zapravo promijenio.
Doslovce smo sigurni da je konsenzus iznad 99 posto, a to znači da je čitav slučaj više manje završen, barem što se tiče neke svrhovite javne debate oko stvarnosti klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom, kaže Mark Lynas, vodeći autor studije te gostujući suradnik u Savezu za znanost na Sveučilištu Cornell.
Ključno je priznati glavnu ulogu emisija stakleničkih plinova kako bismo ubrzano mogli mobilizirati nova rješenja, obzirom da već svjedočimo stvarnim drastičnim učincima klimatski povezanih katastrofa na poslovanje, ljude i ekonomiju, ističe Benjamin Houlton, dekan fakulteta poljoprivrede i životnih znanosti na sveučilištu Cornell te koautor najnovije studije.
Unatoč ovakvim rezultatima istraživanja, mišljenja javnosti, političara te javnih predstavnika upućuju na lažna vjerovanja i tvrdnje da zapravo još uvijek postoji značajna debata među znanstvenicima oko pravog uzroka klimatskih promjena. Drugim riječima, mišljenja javnosti i političa oko tog pitanja i dalje su podijeljena, pokazale su ankete.
Kako biste razumjeli gdje postoji konsenzus, morate ga moći kvantificirati. To znači proučavanje literature na koherentan i nepristran način, kako bi se izbjeglo navođenje tek probranih studija, što je obično način na koji se te rasprave odvijaju u javnoj sferi, kaže Lynas.
Što se same studije tiče, Lynas i njegov tim počeli su tako što su uzeli nasumični uzorak od 3000 studija iz baze podataka koja broji 88,125 studija o klimatskim promjenama na engleskom jeziku objavljenih između 2012. i 2020. godine. pronašli su tek četiri od 3000 tih studija koje su skeptične oko toga da su klimatske promjene uzrokovane čovjekom.
Znali smo da je broj klimatski skeptičnih studija nestajuće malen u svojoj pojavnosti, no mislili smo da ih mora postojati više u 88.000 studija, rekao je Lynas.
Stoga su napravili algoritam koji je tražio ključne riječi za koje je tim znao da pripadaju klimatskim skpetičarima, poput "solarno", "kozmičke zrake" i "prirodni ciklusi". Algoritam je primjenjen na svim navedenim studijama te je na temelju toga pronađeno ukupno tek 28 studija koje su implicitno ili eksplicitno skeptične oko pitanja čovjekom uzrokovanih klimatskih promjena te da su sve navedene objavljene u manje značajnim znanstvenim časopisima.
Za Lynasa i njegov tim nema dvojbe oko toga da postoji znanstveni konsenzus i da mjesta raspravama oko glavnog uzroka klimatskih promjena više nema.
Ovo bi više manje trebala biti posljednja riječ po tom pitanju, zaključio je Lynas.
Izvor: EureAlert