Volite često sanjariti? To bi moglo imati svrhu za koju znanstvenici dosad nisu znali

U području neuroznanosti, sanjarenje se pojavljuje kao potencijalno kognitivno sredstvo, a ne puka distrakcija. Znanstvenici sa Sveučilišta Harvard otkrili su intrigantne dokaze koji upućuju na to da bi kod miševa razdoblja mirnog razmišljanja ili 'maštarenja' mogla dovesti do korisnog obnavljanja veza u mozgu, osobito u vezi s pamćenjem i učenjem.

tri vijesti o kojima se priča Razmislite prije klikanja Jeste li i vi dobili ovakvu poruku u svoj inbox? Evo što trebate napraviti Sve zbog male greške u protokolu Dovoljno je tek 15 sekundi da vas hakeri počnu prisluškivati, evo kako to spriječiti Isključite je odmah! Ovu opciju vjerojatno ni ne znate da imate na svom telefonu, a mogla bi ugroziti vašu sigurnost

U novoj znanstvenoj studiji, koja je objvljena u časopisu Nature, 13 miševa su bili izloženi ponavljajućim crno-bijelim slikama, dok se pratila njihova neuralna aktivnost. Naime, vizualni korteks miševa prikazao je jedinstveni neuronski uzorak za svaku sliku, a nakon što su slike zamijenjene praznim zaslonom, vidni korteks je povremeno 'reaktivirao' slične neuronske obrasce, što ukazuje na aktivno kodiranje vizualnih informacija u nedostatku podražaja.

Znanstvenici otkrili novi trik za učinkovito razbuđivanje nakon besane noći za koji je potrebno svega 20 minuta

Naša otkrića sugeriraju da sanjarenje može voditi taj proces usmjeravanjem neuralnih obrazaca povezanih s dvije slike jedne od drugih, pojašnjava neurobiolog Nghia Nguyen sa Sveučilišta Harvard. Studija implicira da nestimulirana, sanjiva stanja kod miševa mogu oponašati učinke spavanja na konsolidaciju pamćenja, poboljšavajući time i učenje.

Međutim, studija ne utvrđuje pojavljuju li se slični učinci u ljudskom mozgu. Ipak, prethodna istraživanja pokazuju da prisjećanje mentalnih slika povećava aktivnost mozga u vizualnom korteksu i hipokampusu, što ukazuje na potencijalne paralele.

Kofein ima posve neočekivan učinak na sposobnost učenja u mozgu, sugerira novo istraživanje

Iako sanjarenje može ponuditi kognitivne prednosti, pretjerano ili neusredotočeno sanjarenje može imati negativne posljedice, utječući na pažnju i kratkoročno pamćenje. Neurobiolog Mark Andermann s Sveučilišta Harvard upozorava da ne treba zanemarivati vrijeme mirovanja u budnom stanju. Ako si nikada ne date vrijeme za mirovanje u budnom stanju, nećete imati toliko ovih događaja sanjarenja, koji mogu biti važni za plastičnost mozga, ističe Andermann.

U svijetu u kojem sanjarenje zauzima značajan dio budnog vremena, znanstvenici nastavljaju istraživati zamršenost lutanja uma. Preliminarni rezultati navedene studije postavljaju temelje za daljnja istraživanja intrigantne veze između sanjarenja, pamćenja i učenja.

Jagode mogu imati iznenađujuće pozitivan učinak na naš mozak dok starimo

Izvor: Science Alert