Virusi su svuda oko nas i tijekom tisuća godina, koliko se dugo ljudi šeću Zemljom, naučili smo živjeti s njima (i oni s nama). I baš kao što se ljudi prilagođavaju trenutku i okolini, tako se i virusi prilagođavaju, odnosno mutiraju. I to je potpuno normalno i prirodno. Mutacije omogućavaju virusu da lakše preživi i pronađe novog domaćina, ali rijetko kad one imaju značajniji utjecaj na same mogućnosti ili značajke virusa.
No ponekad dođe do mutacije koja znatno promijeni način na koji se virus ponaša ili preživljava.
Poslože li se sve epidemiološke pretpostavke, virus koji ima mutaciju koja mu pomaže da preživi ili se množi, može odjednom 'eksplodirati', pojašnjava za BBC dr. Lucy van Dorp s University College London.
Upravo se takve mutacije znanstvenici najviše pribojavaju i u slučaju virusa SARS-CoV-2, odnosno popularno zvanog novog koronavirusa. Varijanta koja je otkrivena u Velikoj Britaniji, a koja se neobično brzo širi, mogla bi u sebi imati i snažnije mutacije. Jedna od mutacija koju znanstvenici ne žele pronaći jest ona u genu koji kodira vršni protein, a koji virus koristi za ulazak u stanice čovjeka.
"Britanska" varijanta zasad ima 14 mutacija koje mogu utjecati na promjene u aminokiselinama virusa te tri dijela koda koja nedostaju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, upravo te mutacije utječu na to koliko se virus brzo širi.
Jedna od mutacija (N501Y) već je ranije pronađena u drugim zemljama, ali ne u istoj kombinaciji i broju mutacija, što bi moglo ukazivati na to da je do mutacije došlo u nekoliko navrata. Druga mutacija u vršnom proteinu (P681H), čini se, ima značajnu biološku važnost. Koliku, još nije poznato. Nedostatak dijela gena već je ranije viđen u epidemijama koje su izbile na farmama nerčeva i kod pacijenata s oslabljenim imunološkim sustavom koji su nosili virus i po nekoliko mjeseci.
Znanstvenici pomno proučavaju "britansku" varijantu virusa ne bi li otkrili po čemu je ona drugačija od drugih te koliko teške verzije bolesti izaziva.
Koliko je bitno pratiti mutacije u virusu i njegov razvoj, najbolje govori primjer virusa gripe koji iz godine u godinu mutira i zbog čega je potrebno prilagođavati cjepiva odnosno stvarati nova. I u slučaju virusa SARS-CoV-2 bit će potrebno pomno pratiti mutacije kako bi se na vrijeme uočila eventualna slaba efikasnost ili neučinkovitost cjepiva te prilagodilo ili napravilo novo.
Zasad ipak nema naznaka da je virus SARS-CoV-2 toliko mutirao da tek odobrena cjepiva protiv COVID-19 ne bi djelovala na njega.
Izvor: BBC