Nedavna analiza lunarnih kratera otkriva da Mjesečeva površina sadrži previše mladih kratera za dugoročno skladištenje drevnih rezervi vodenog leda.
Većina kratera s trajnim džepovima sjene, kritičnih za buduća istraživanja Mjeseca, stari su manje od 2,2 milijarde godina, tvrde fizičar Norbert Schörghofer s Planetary Science Instituta i astrofizičar Raluca Rufu sa Southwest Research Instituta.
Morat će se napraviti nova predviđanja
Schörghofer ističe značajne implikacije ovih otkrića. Ovi nalazi mijenjaju predviđanja o tome gdje bismo očekivali da ćemo pronaći vodeni led na Mjesecu, i dramatično mijenjaju procjene o tome koliko vodenog leda ima na Mjesecu, kaže. Očekivanje drevnih rezervoara vodenog leda na Mjesecu time je revidirano.
Iako je prisutnost vode na Mjesecu sigurna, ključna pitanja uključuju količinu i lokaciju tog za nas vrijednog resursa. Znanstvenici su svoju pozornost usmjerili na trajno zasjenjena područja, posebno duboke kratere, kao potencijalne rezervoare vodenog leda.
Vjerovalo se da ekstremno niske temperature u tim područjima, koje jedva prelaze -163 stupnja Celzija, čuvaju i nakupljaju led tijekom milijardi godina. Procjene su ukazivale na mrlje leda debele i nekoliko metara u tim kraterima.
Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da trajno zasjenjena područja na Mjesecu nisu ostali u sjeni dovoljno dugo da nakupe led tijekom tako dugih razdoblja.
Starost Mjesečevih kratera
Ta otkrića rezultat su najnovijeg istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances i provedenog nakon studije objavljene prije godinu dana, koja se bavila nedosljednošću između stope udaljavanja Mjeseca od Zemlje i njegove starosti. Schörghofer, inspiriran tom studijom, surađivao je s Rufuom kako bi istražio implikacije oko lunarnog vodenog leda.
Prije otprilike 3,8 milijardi godina, tijekom faze kasnog teškog bombardiranja, kometi i asteroidi bombardirali su unutrašnjost Sunčevog sustava, uključujući i Mjesec. To razdoblje, zajedno s vulkanskom aktivnošću, oslobodilo je vodu iz Mjesečeve unutrašnjosti, koju su trajno zasjenjena područja mogla uhvatiti da su tada postojala.
Međutim, trenutni modeli sugeriraju da su ta područja puno mlađa, a prema tome, sav led koji sadrže također je noviji.
Uspjeli smo kvantificirati koliko su zapravo mladi lunarna trajno zasjenjena područja. Njihova prosječna starost je najviše 1,8 milijardi godina. Na Mjesecu nema drevnih rezervoara vodenog leda, tvrdi Schörghofer.
Je li misija Artemis III ugrožena?
To novo otkriće ima implikacije za nadolazeću NASA-inu misiju Artemis III, koja se oslanja na blizinu trajno zasjenjenih područja za odabir mjesta slijetanja. Unatoč tom problemu, otkriće bi moglo ponuditi dobru podlogu, budući da bi starija takva područja na Mjesecu potencijalno mogla imati više vodenog leda.
Identificiranje tih starijih kratera pomoći će u poboljšanju izbora mjesta slijetanja za buduće lunarne misije, bilo s posadom ili bez posade.
Izvor: Science Alert
