Advanced Technology Days o umjetnoj inteligenciji, održivom softveru i novim tehnološkim alatima 

Večerašnji pobjednik CODE100 natjecanja koje će se održati u Tvornici Kulture plasira se izravno u CODE100 finale u Berlinu, gdje ima priliku ponijeti titulu ultimativnog CODE100 prvaka.

Martina Čizmić | 30.11.2023. / 08:30

Panel na 18. ADT (Foto: Advanced Technology Days)

Više od 600 posjetitelja koji žele čuti što je novo u svijetu tehnologije okupilo se prvog dana konferencije Advanced Technology Days u Zagrebu. 18. izdanje  konferencije koja se tehnologijom bavi primarno iz perspektive inženjera posjetiteljima je tijekom dva dana ponudilo rekordnih 79 predavača koji se bave primijenjenom umjetnom inteligencijom, podacima i strojnim učenjem, cloud infrastrukturom, razvojem softvera i kibernetičkom sigurnošću.
   
Tijekom otvorenja konferencije predstavnici organizatora Tomislav Tipurić (Nephos) i Ivan Marković (Unitfly) istaknuli su da je 18. izdanje ATD-a rekordno po broju sudionika, ali i naglasili kako se ove godine prvi put u sklopu konferencije održava CODE100, jedinstveno natjecanje u kodiranju koje kombinira tehničke izazove kodiranja pred publikom uživo, u atmosferi koja je inače rezervirana za TV kvizove i slična natjecanja. Sead Ahmetović (WAD) objasnio je da ih je u kreiranju tog novog formata vodila misija da podrže developere i inženjere da se educiraju i naprave nove korake u svojoj karijeri, a da je glavni izazov bio omogućiti svim programerima da sudjeluju, bez obzira na programski jezik koji najradije koriste. Večerašnji pobjednik CODE100 natjecanja koje će se održati u Tvornici Kulture plasira se izravno u CODE100 finale u Berlinu, gdje ima priliku ponijeti titulu ultimativnog CODE100 prvaka. 

Adam Jackson iz Green Software Foundationa istaknuo je da je ugljični otisak softvera jednak ukupnom otisku zračnog i željezničkog prijevoza te dostava. Ako se ništa ne poduzme, softver će do 2040. imati udio od 14% u ukupnom ugljičnom zagađenju. State of Green Software izvještaj pokazao je da je većini developera stalo do održivosti, a primjenom Green Software principa softver mogu učiniti održivijim i „zelenijim“.  

Tipurić je na otvaranju naglasio da je jedna od ključnih konferencijskih tema ove godine umjetna inteligencija i u kratkom demu pokazao kako već danas u par klikova može kreirati funkcionalan chatbot. Zajedno s Lukom Abrusom, Marković i Tipurić su se prisjetili prve Advanced Technology Days konferencije te kako su se mijenjale ključne teme u svijetu tehnologije od 2006. godine do danas. 

Prvoga dana konferencije održano je 29 predavanja te panel diskusija. Tino Šokić (DobarDan.net) govorio je o nesigurnom softveru kao o ključnom uzroku sigurnosnih incidenata. Istaknuo je da u slučaju softvera kibernetička sigurnost ne ovisi samo o developerima i programerima, već i o managerima i voditeljima projekata pa je važno da i jedni i drugi daju svoj obol u kreiranju sigurnih rješenja. Alan Debijađi (Unitfly) predstavio je Microsoft Fabric, najnovije Azure rješenje za upravljanje analitikom, koje je trenutno dostupno u previewu, a službena verzija stiže krajem ove godine. Platforma čini rad s različitim podatkovnim alatima jednostavnijima jer objedinjava podatke i Azure servise te za analizu koristi umjetnu inteligenciju. Igor Pavleković (Microsoft) je predstavio Microsoft Security Copilot, rješenje za sigurnosne stručnjake, koje omogućava bržu korelaciju sigurnosnih informacija u svrhu brzog odgovora na sigurnosne prijetnje korištenjem generativne umjetne inteligencije. Alex Waldherr na svom predavanju povezala je postignuća iz biologije i kvantnog računarstva obzirom da se u svom radu bavi istraživanjem kako funkcionira kod ne samo u kvantnom računarstvu, već i u živim organizmima. Demonstrirala je i neke mogućnosti današnjih kvantnih računala te zaključila da, da bismo riješili probleme u kvantnom računarstvu, trebamo otkriti kako su probleme riješili priroda i evolucija. Helena Jovčić (Nephos) objasnila je kako teče proces prijelaska s lokalne infrastrukture u cloud na primjerima klijenata s kojima surađuje. 

Na panelu Pametni strojevi, mudriji inženjeri: učenje i izazovi u eri umjetne inteligencije Ivan Marković razgovarao je s Tomislavom Tipurićem i Filipom Glavotom (Cloudborn) o tome koliko razvoj umjetne inteligencije utječe na posao inženjera. Na početku su se osvrnuli na povijest umjetne inteligencije koja kao pojam postoji već gotovo 70 godina, no nagli razvoj i popularizaciju doživljava posljednjih 10 godina razvojem clouda. Iako najprivlačnija tehnologija današnjice, i dalje je žrtva pogrešnih definicija i brkanja pojmova pa su istaknuli da je umjetna inteligencija krovni pojam koji podrazumijeva da stroj rješava probleme umjesto čovjeka. Strojno učenje predstavlja skup algoritama koji uči iz i na podacima da bi radio predviđanja, dok se duboko učenje najviše bazira na neuralnim mrežama koje „uče“ hijerarhijsku reprezentaciju podataka.  

Zahvaljujući ChatGPT i sličnim aplikacijama koje se temelje na GPT modelu, danas je u fokusu generativna umjetna inteligencija koja ima sposobnost generiranja sadržaja, od teksta do slike i zvuka. Panelisti su upozorili da i dalje trebamo imati kritički odmak prema odgovoru koji dobivamo od generativne AI jer alati ne jamče točnost informacije. Integracija alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji već sada inženjerima olakšava posao kada je riječ o generiranju sadržaja, sumiranju, generiranju koda i semantičkoj pretrazi. No, dostupni alati u cloudu primarno se bave tekstualnim problemima i znatno štede vrijeme pri njihovom rješavanju. Panelisti su se složili da umjetna inteligencija u svom trenutnom obliku ne može zamijeniti developere, no njen daljnji razvoj postavlja pitanje što će se događati s junior developerima. Oni danas uče tako što proučavaju i dokumentiraju tuđi kod te tako razvijaju svoj senioritet. Čini se izvjesnim da će se u budućnosti  obrazovni sustav morati promijeniti tako da juniorima omogućuje da već tijekom visokog obrazovanja rade na minimalno 4 do 5 projekata različitih profila da bi na tržište rada stigli s više znanja i mogli ga dalje nadograđivati. AI alati podići će produktivnost i pomoći da se stvori kvalitetniji kôd u manje vremena. Takvi alati mogu pomoći i u učenju, no ništa ne može zamijeniti praksu da se tehnologija najbolje savladava metodom pokušaja i pogreške.  

Program konferencije nastavlja se u četvrtak, 30. studenog, kada sudionike očekuje više od 30 predavanja te panel diskusija na temu izazova u inženjerstvu. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti