Svima je jasno kako su tehnologija i internet u potpunosti promijenili naše živote, no predstavljaju li te promjene pomak na bolje ili je tehnologija od nas napravila digitalne zombije koji su postali preovisni o ekranima te se usprkos brojnim društvenim mrežama koje koristimo sve manje družimo uživo s prijateljima? Jesmo li nesvjesno postali žrtve velikih tehnoloških kompanija i divova iz Silicijske doline čiji smo postali proizvod i koji naše osobne podatke iskorištavaju za bogaćenje i stjecanje velike moći?
O problemima i svim opasnostima tehnologije i tehnoloških kompanija na jučerašnjem predavanju u sklopu Zagreb Book Festivala govorio je Andrew Keen, poznati kritičar digitalne tehnologije koji za sebe kaže da je još 2007. godine "bio dovoljno glup da kaže istinu" – istinu o Silicijskoj dolini i načinu na koji su internet, blogovi, društvene mreže negativno utjecali na društvo.
Iako su ga mnogi kritizirali tijekom prošlog desetljeća i govorili mu kako ne razumije razvoj tehnologije i medija, nedavni događaju s lažnim vijestima, ruskim trolovima i njihovim miješanjem u izbore pokazuju kako je bio u pravu.
Digitalna revolucija nije uspjela
Naime, on je 2007. govorio kako na internetu svatko može objavljivati što želi, čime se gube standardi i vrijednost te je teško razlikovati lažne od istinitih informacija.
Također, Keen je kritičar velikih tehnoloških kompanija te je na predavanju više puta ponovio: "Velike tehnološke kompanije nisu vam prijatelji i oni ne čine svijet boljim". Sve što rade, rade u svom interesu, a jedino što im je važno jest njihov profit te digitalna revolucija, usprkos našim očekivanjima kako će napraviti svijet boljim mjestom za život, nije ispunila ta naša ponekad i utopijska očekivanja.
Digitalna revolucija nije uspjela, samo je stvorila nove elite i nove bogataše, smatra Keen.
Nakon što je napisao tri knjige u kojima je iznio svoja kritička razmišljanja prema tehnologiji i neuspjehu digitalne revolucije, Andrew Keen okrenuo je ploču i sada razmišlja o načinima na koji bi ljudi digitalnu revoluciju mogli okrenuti na svoju stranu i iskoristiti je za boljitak cijelog čovječanstva. Jer to je i uloga, odnosno barem bi trebala biti, svakoga od nas – učiniti svijet boljim mjestom za život.
Kako popraviti budućnost?
Na Zagreb Book Festivalu predstavio je svoju novu knjigu "Kako popraviti budućnost" u kojoj je pisao upravo o načinima na koji bi mogli riješiti najveće probleme digitalnog svijeta i pripremiti se za budućnost u kojoj će strojevi i umjetna inteligencija uzeti ljudima još više poslova i u kojoj će vladati nejednakost i nezaposlenost: "Moramo naći svoje mjesto u svijetu u kojem će nas zamijeniti tehnologija"
Keen za sebe kaže da nije teoretičar poput filozofa i idealista koji sjedi zatvoren u svojoj sobi i svoja razmišljanja prenosi na papir, odnosno ekran, već je pripremajuću se ovu knjigu godinu dana proveo na putu i posjetio brojne zemlje u kojima su ljudi prigrlili najbolje od digitalne tehnologije i iskoristili to u svoju korist.
Odgovor na pitanje kako popraviti budućnost, naravno, nije jednostavan i riječ je o procesu koji bi mogao trajati generacijama, a Keen je izdvojio nekoliko važnih " "stupova" na kojima bi mogli graditi takvu bolju budućnost i boriti se s izazovima koje nam danas postavlja tehnologija.
Jedan od najvažnijih takvih stupova su pravila, odnosno regulativa s kojom će se moći kontrolirati tržište jer dosadašnja samoregulacije tehnološkog tržišta (ako se nitko ne upleće u tržište, ono će se samo regulirati) pokazala se neuspješnom jer je rezultirala monopolističkim kompanijama i proizvodima o kojima su ljudi postali previše ovisni – pri čemu je pohvalio GDPR kao primjer takvih pravila.
Također, za bolju budućnosti iznimno su bitne i inovacije, odnosno razvoj proizvoda koji će učiniti svijet boljim mjestom za život, ali i naša moć, tj. moć potrošača koji svojim djelovanjem trebaju zahtijevati bolje i kvalitetnije proizvode i usluge.
Oprezno optimističan
Spomenuo je i edukaciju te je u današnje digitalno doba potrebno u potpunosti promijeniti obrazovni sustav – djecu i dalje učimo da uče stvari na pamet, iako za to imamo Google. Trebamo ih učiti kreativnost i razmišljanju, odnosno naučiti ih da rade ono što ne može napraviti algoritam.
Za svoju knjigu kaže kako je tek početak razmišljanja o boljoj budućnosti – to nije utopija, već realno razmišljanje u kojem se mi sami moramo postaviti tako da tehnologiju i budućnost oblikujemo prema našim željama. Svi imamo tu odgovornost te vjeruje kako će budućnost popraviti mladi koji su rođeni i odrastaju u digitalnom dobu – oni puno bolje razumiju svijet od onih malo starijih koji su odrasli s jednom nogom u analognom dobu, a s drugom u digitalnom dobu te je "oprezno optimističan" da će u tome u nekoj dalekoj budućnosti i uspjeti te da će na kraju digitalna tehnologija služiti čovječanstvu.
