Astronomi su uhvatili "koherentne" radio signale s egzoplaneta udaljenog 12 svjetlosnih godina od Zemlje, što sugerira da taj egzoplanet ima magnetsko polje. Magnetska polja neophodna su za nastanjivi planet, jer štite svaki život na njemu od bombardiranja kozmičkim zračenjem i nabijenim česticama iz svemira.
Znanstvenici iz američke Nacionalne znanstvene zaklade kažu da je radio signal došao sa stjenovitog planeta zvanog YZ Ceti b, koji kruži oko male crvene patuljaste zvijezde YZ Ceti. Vjerojatno je nastao interakcijom između magnetskog polja tog egzoplaneta i zvijezde oko koje kruži, slično polarnoj svjetlosti (aurorama) ovdje na Zemlji.
Magnetsko polje kao ključ za život i na egzoplanetima
Potraga za potencijalno nastanjivim ili svjetovima s potencijalnim životom u drugim zvjezdanim sustavima ovisi djelomično o mogućnosti utvrđivanja imaju li te stjenovite egzoplanete nalik Zemlji doista magnetska polja. Ovo istraživanje pokazuje ne samo da ovaj stjenoviti egzoplanet vjerojatno ima magnetsko polje, već pruža obećavajuću metodu za pronalaženje više takvih planeta, ističe Joe Pesce, programski direktor američkog Nacionalnog radioastronomskog opservatorija.
Zemljino magnetsko polje je sloj električnog naboja koji je u potpunosti okružuje i proteže se u svemir. Stvara ga tekuće željezo koje čini vanjsku jezgru našeg planeta, 3000 kilometara ispod naših nogu. Dok toplina izlazi iz unutarnje jezgre, željezo se kreće okolo u konvekcijskim strujama, a kretanje stvara snažne električne struje. Rotacija Zemlje oko svoje osi pak uzrokuje da ove struje formiraju magnetsko polje.
Osim što omogućuje rad kompasa, magnetsko polje skreće nabijene čestice koje stižu sa Sunca, odnosno takozvani 'solarni vjetar', kao i drugo kozmičko zračenje iz svemira. Bez tog zaštitnog sloja, te bi čestice vjerojatno ogolile ozonski omotač, našu jedinu liniju obrane od štetnog UV zračenja.
Znanstvenici stoga smatraju da je magnetsko polje jedan od bitnih sastojaka koji neki planet čini nastanjivim, jer može spriječiti trošenje njegove atmosfere. Kada su znanstvenici detektirali ponavljajući radio signal koji dolazi iz YZ Ceti b, s Karl G. Jansky Very Large Array teleskopom, to je pobudilo nadu da bi mogao biti pogodan i za život. Činjenica da se može otkriti tako daleko ukazuje na to da je taj signal vrlo jak, što pak sugerira da je jako i magnetsko polje na planetu.
Auroralne radio emisije
Hoće li planet preživjeti s atmosferom ili ne može ovisiti o tome ima li planet jako magnetsko polje ili ne, kaže Sebastian Pineda, astrofizičar sa Sveučilišta Colorado.
Zemljino magnetsko polje može privući neke od nabijenih čestica sa Sunca, uzrokujući njihov sudaranje s atomima u gornjoj atmosferi, poput atoma kisika i dušika. Kada se to dogodi, dio energije u sudarima transformira se u zeleno-plavu svjetlost, poznatu kao polarna svjetlost ili aurora. To je ujedno i jedini vizualni prikaz magnetskog polja koji možemo vidjeti, jer je to magnetsko polje inače nevidljivo.
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Astronomy, autori opisuju signale kao auroralne radio emisije. To je zato što misle da su radio valovi rezultat interakcija sličnih onima polarne svjetlosti. Kada nabijene čestice izbiju iz zvijezde YZ Ceti, neke od njih se odbijaju od magnetskog polja YZ Ceti b kako bi umjesto toga stupile u interakciju s magnetskim poljem zvijezde. To proizvodi polarnu svjetlost na samoj zvijezdi, što rezultira otkrivanjem radio valova na Zemlji.
Na tom planetu bi trebala postojati i polarna svjetlost ako on ima vlastitu atmosferu, ističe Jackie Villadsen, astronomka sa Sveučilišta Bucknell.
Izvor: Daily Mail
