Astronomi su uočili jedan egzoplanet čija je putanja takva da ga u budućnosti čeka po njega kataklizmički sudar s matičnom zvijezdom. Zanimljivo, s obzirom na to da sličan scenarij jednog dalekog dana u budućnosti možda čeka i Zemlju, riječ je o potencijalnom uvidu astronoma u to kako će se taj proces odvijati, ali na primjeru tog udaljenog egzoplaneta.
Egzoplanet Kepler-1658b osuđen je na propast, ali mogao bi pomoći znanstvenicima u rasvjetljavanju načina na koji planeti umiru, kako njihove zvijezde stare i rastu, tvrde autori nove studije objavljene u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Spomenuti egzoplanet od Zemlje je udaljen 2600 svjetlosnih godina, a klasificiran je kao "vrući Jupiter" jer je svojom veličinom sličan divu našeg Sunčeva sustava. No za razliku od našeg Jupitera, ovaj vrući Jupiter kruži oko svoje matične zvijezde na udaljenosti koja iznosi tek jednu osminu udaljenosti planeta Merkura od našeg Sunca, odnosno kruži oko matične zvijezde u vrlo, vrlo bliskoj spiralnoj orbiti. Naravno, zbog toga je i neusporedivo topliji od našeg Jupitera.
Sudar za tri milijuna godina
Njegova je orbita oko matične zvijezde manja od tri dana, a svake godine kraća je za 131 milisekundu, piše tim američkih znanstvenika u navedenoj novoj studiji.
Ako se nastavi spiralno kretati prema svojoj zvijezdi promatranom brzinom, planet će se sudariti sa svojom zvijezdom za manje od tri milijuna godina. Ovo je prvi put da smo uočili izravne dokaze planeta koji se spiralno okreće prema svojoj evoluiranoj zvijezdi, rekao je za agenciju AFP Shreyas Vissapragada, postdoktorand na Centru za astrofiziku Harvard-Smithsonian i glavni autor studije.
Zvijezda Kepler-1658 ušla je u takozvanu preddivovsku fazu životnog ciklusa zvijezde, odnosno u fazu kada se počinje širiti i postajati sve svjetlija.
Orbitu egzoplaneta Kepler-1658b skraćuju gravitacijske sile zvijezde, u sličnom procesu kao što se oceani na Zemlji dižu i spuštaju svaki dan. To gravitacijsko guranje i povlačenje može funkcionirati u oba smjera. Primjerice, Mjesec se na sličan način vrlo sporo spiralno udaljava od Zemlje.
Zemljin mogući adio svemiru?
Ipak, pravo pitanje koje nas interesira glasi: može li Zemlja krenuti istim putem propasti u dalekoj budućnosti?
Smrt propadanjem prema zvijezdi sudbina je za koju se smatra da čeka mnoge svjetove i mogla bi biti krajnji adio za Zemlju milijardama godina odsad, kako naše Sunce bude starjelo, stoji u priopćenju Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian.
Naše će Sunce za otprilike pet milijardi godina evoluirati u divovsku crvenu zvijezdu, istaknuo je Vissapragada. Dobra vijest je što nas to trenutačno uopće ne treba zabrinjavati, kao niti još tisuće generacija koje dolaze iza nas.
Konačna sudbina Zemlje ipak je nejasna
Međutim, dok će gravitacijski procesi viđeni na egzoplanetu Kepler-1658b potaknuti propadanje Zemljine orbite prema Suncu, taj bi učinak mogao biti uravnotežen gubitkom mase Sunca, napomenuo je Vissapragada. Konačna sudbina Zemlje pomalo je nejasna, dodao je.
Zanimljivo je da je Kepler-1658b bio ujedno i prvi egzoplanet ikada opažen svemirskim teleskopom Kepler (po kojem je i dobio ime, kao i mnogi drugi egzoplaneti), koji je lansiran 2009. godine. Ipak, astronomi su njegovo postojanje potvrdili tek 2019. godine, priopćio je američki Centar za astrofiziku.
Astronomima je veliko iznenađenje bilo to što je sam taj egzoplanet bio prilično svijetao, a tijekom trinaestogodišnjih promatranja znanstvenici su mogli promatrati sporu, ali postojanu promjenu u orbiti egzoplaneta Kepler-1658b oko matične zvijezde.
Izvor: Science Alert
