Nizozemski muzej u kojem je otvorena kontroverzna izložba dizajna iz doba Hitlerova nacističkog režima zabranio je posjetiteljima fotografiranje kako bi spriječio da izložba time bude "interpretirana na pogrešan način".

 

Brojni posjetitelji Muzeja dizajna u nizozemskom Den Boschu, gradu od oko 150.000 stanovnika, u kojem je ranije ovog mjeseca otvorena izložba "Dizajn u Trećem Reichu", ne razlikuju se od onih u bilo kojem drugom muzeju, no uz dvije važne iznimke.

Prvo, pred njima je izložen neobičan postav kojeg čini 277 izložaka koji uključuju, primjerice, Volkswagenovu Bubu iz 1940., skulpture Hitlerova omiljenog kipara Arna Brekera, kao i propagandne postere i filmove nacističke redateljice Leni Riefenstahl.

Druga razlika je u tome što na ovoj izložbi ne koriste pametni telefoni koji su obično neizostavno prisutni kada je riječ o bilo kakvoj turističkoj atrakciji ili prostoru koji izaziva zanimanje javnosti bilo gdje u svijetu.

Otvaranje izložbe izazvalo je prosvjede lijevo orijentiranih i antifašističkih skupina koji su izrazili bojazan da bi izložba mogla poslužiti kao svojevrsno nacističko svetište.

Po riječima glasnogovornice muzeja Maan Leo, poduzete su izvanredne mjere, uključujući i zabranu fotografiranja unutar muzeja, angažiranje dodatnog osoblja i ograničenje posjeta na 50 ljudi koji borave istodobno u muzeju.

Do karata se može doći isključivo putem interneta.

Razlog zbog kojeg nije dopušteno fotografiranje je u tome "da smo svaki pojedini objekt unutar izložbe stavili u povijesni kontekst koji ističe stravične posljedice nacističkog režima", kazala je Leo za agenciju France Presse.

Stavite li bilo koji izložak izvan njegova konteksta, to bi se moglo interpretirati na krivi način, istaknula je.

Znatiželjni posjetitelji muzejskih izložbi pokazali su veliko zanimanje za izložbu, a oko 10.000 ulaznica rezervirano je internetom otkako je 8. rujna izložba otvorena, navodi nizozemska agencija ANP.

Na pitanje o tome što bi se dogodilo ako netko, primjerice, poželi napraviti selfie uz Hitlerov poster u pozadini, Leo navodi da muzej "može ljudima zabraniti pristup ili ih ispratiti iz muzeja zbog njihovih problematičnih aktivnosti".

Dakle, ako se ljudi loše ponašaju tijekom razgledavanja izložbe, zamolimo ih da napuste muzej, kazala je glasnogovornica dodavši kako neonacisti obično ne ističu svastiku na čelu, odnosno da ih nije lako unaprijed prepoznati.

No mislimo da uistinu moraš biti bolesna osoba da dođeš na ovu izložbu i pritom misliš da je problematično ponašanje dobra ideja, ističe.

Dizajn u znaku svastike

Svrha izložbe je, međutim, navesti ljude da razmišljaju o različitim načinima na koje se Treći Reich uspio utisnuti u ljudske umove.

Na izložbi vidite kako je nacistički dizajn prožimao svaki djelić društva između 1933. i 1945., navodi glasnogovornica. Važno je znati kako je funkcionirao proces 'zavođenja' i koju je ulogu igrao u tome dizajn, dodaje.

U pripremi izložbe muzej je tijekom dvije godine intenzivno kontaktirao s lokalnom i nacionalnom židovskom zajednicom.

Riječ je o vrlo osjetljivom predmetu, kaže Paul van der Bas, glasnogovornik izraelskog centra za informacije i dokumentaciju, koji pazi na antisemitizam u Nizozemskoj. No dok god se on stavlja u odgovarajući, ispravan kontekst, mi s time nemamo problema, dodao je.

"Nacistički teror prerušen pod maskom dizajna"

Izložba je postavljena na dva kata. Počinje s prikazivanjem filma koji tumači nacistički dizajn, uključujući film Leni Riefenstahl iz 1936. "Olympia" o Olimpijskim igrama u Berlinu, dizajn VW-ove Bube Ferdinanda Porschea i dizajn plinskih komora iz nacističkih logora u 2. svjetskom ratu.

Izlošci uključuju male eksponate, poput poštanskih maraka ili pribora za jelo na kojemu je utisnuta svastika, do velikih komada pokućstva, dugih pet metara, koji su dizajnirani za Hitlerovu radnu sobu, navodi glasnogovornica muzeja.

Izloženi su i brojni propagandni posteri, uključujući i one na kojima je sam Hitler te one koji promiču poznatu njemačku autocestu.

Unatoč nekim kritikama o tome da ipak nedostaje informacija ili pak da izložba nije dovoljno velika za ispravan kontekst, mnogi posjetitelji odlaze s izložbe i impresionirani i užasnuti.

Ona pokazuje koliko je sve skupa bilo planirano i kako je svakodnevni život bio u čvrstom stisku nacističkog režima, kaže Ralf Bordewieck, posjetitelj koji je stigao iz Luneburga u Njemačkoj.

Jan de Vries, profesor povijesti iz nizozemskog Arnhema, kaže kako "u današnjem svijetu mora biti prostora za ovakve izložbe". Ova izložba predstavlja i snažnu poruku o tome kako se teror može prerušiti i prikazati se prelijepo maskiran, ističe.

Izložba će biti otvorena do 19. siječnja 2020. godine.

(Hina)