Američka vlada podigla je prašinu u e-trgovini ukidanjem bescarinskog uvoza pošiljki male vrijednosti iz Kine i Hong Konga, uklonivši izuzeća temeljem uredbe "de minimis" koja su koristile platforme za e-trgovinu poput Sheina i Temua.
Proizvodi u vrijednosti do 800 dolara koji stižu poštom iz Kine podliježu sada carini u visini 120 posto vrijednosti paketa ili jedinstvenoj naknadi od 100 dolara po paketu, koja će u lipnju biti udvostručena, prema odluci američke vlade donesenoj u petak.
Amerikanci do sada nisu plaćali namete na proizvode u vrijednosti do 800 dolara koje su kupovali u inozemstvu. Washington je takve pošiljke izuzeo i iz standardnih carinskih postupaka.
Usporedbe radi, EU oslobađa nameta robu koju građani kupe u inozemstvu u vrijednosti do 150 eura (156 dolara), primjećuje Reuters.
SAD je uveo uredbu "de minimis" daleke 1938. godine kako bi smanjio administrativno opterećenje. Za predsjedničkog mandata Baracka Obame Kongres je podigao plafon s 200 na 800 dolara, a rezultat je bio skok uvoza.
U desetogodišnjem razdoblju vrijednost uvoza artikala koji su, prema odredbi "de minimis", uživali izuzeća, više je nego usedmerostručena, premašivši u fiskalnoj 2023. godini milijardu dolara, prema carinskim podacima.
Šampion sektor odjeće
Najveću korist od izuzeća imali su u prvom redu online trgovci koji isporučuju robu uglavnom iz Kine, poput Sheina, Temua, u vlasništvu PDD Holdingsa, i Alibabinog AliExpressa.
Njihov uzlet potaknuo je američki Amazon da pokrene vlastitu diskontnu uslugu Haul, koja trgovcima omogućuje da, pozivajući se na odredbu "de minimis', kupcima isporučuju artikle po cijeni od pet dolara izravno iz Kine.
Shein je odbio komentirati moguće promjene američke carinske politike. Tvrtka je 2023. pozvala na reformu uredbe "de minimis" kako bi se osiguralo ravnopravno, transparentno tržišno natjecanje u kojem će za sve kompanije vrijediti ista pravila. Temu, AliExpress i Amazon nisu odgovorili na upit Reutersa da komentiraju izmjene.
Zahvaljujući "de minimisu" Kina je lani potrošačima širom svijeta izravno isporučila robu široke potrošnje u vrijednosti 240 milijardi dolara, izračunali su analitičari japanske banke Nomura. Iznos čini sedam posto kineskog izvoza i 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju izračuni Nomure.
Izmjena američke trgovinske politike zadala bi najteži udaraca kineskom sektoru proizvodnje odjeće koji čini 35 posto vrijednosti izravnih isporuka potrošačima. Slijedi sektor elektronike s udjelom od 22 posto te proizvođači kućnih dekoracija i kozmetičkih proizvoda s udjelima od 17 odnosno od sedam posto, procjenjuju u Nomuri.
