Cjepiva se smatraju jednim od najvećih postignuća u medicini. Znanstvene projekcije pokazuju da je od početka stoljeća spašeno 37 milijuna dječjih života u zemljama nižih i srednjih prihoda zahvaljujući cijepljenju protiv 10 čestih bolesti, piše portal Science Alert.

Štoviše, do 2030. taj bi se broj mogao udvostručiti, ističu znanstvenici u studiji objavljenoj u Lancetu.

Bez pristupa određenim cjepivima koja, primjerice, štite od ospica, rotavirusa, HPV-a ili hepatitisa, izgledi da će djeca rođena 2019. u tim zemljama umrijeti prije petog rođendana bili bi čak 45 posto veći.

Razlika u zdravstvenom smislu između cijepljenih i necijepljenih osoba vidljiva je i u odrasloj dobi. Naime, nove projekcije pokazuju da će smrtnost djece koja su rođena u tim državama 2019. i cijepljena su protiv navedenih bolesti, u starijoj i odrasloj dobi biti 72 posto niža.

Naša studija ističe u kolikoj je mjeri velika korist za javno zdravstvo provedu li se programi cijepljenja u zemljama nižih i srednjih prihoda, rekao je epidemiolog Neil Ferguson iz Kraljevskog koledža u Londonu.

Izračunavanje spašenih života cijepljenjem nezahvalan je i nesavršen posao, no to ne znači da nije vrijedan pokušaja, kažu znanstvenici.

I ovaj model ima svoja ograničenja pošto mnoge zemlje nemaju cjelovite i konzistentne podatke o broju oboljelih i umrlih.

No radi se o vrijednoj procjeni i najvećoj dosad provedenoj studiji, koja se temelji na programima cijepljenja protiv virusa hepatitisa B, hemofilusa tipa B (bakterije koja uzrokuje meningitis u djece), humanog papilomavirusa, japanskog encefalitisa, ospica, rotavirusa, rubeole, žute groznice, meningokoka i pneumokoka.

Cjepivo protiv HPV-a spašava djevojke

Šesnaest neovisnih istraživačkih skupina primijenilo je različite modele za svaki od tih patogena i rezultati pokazuju da će u životnom vijeku osoba rođenih između 2000. i 2030 godine cijepljenjem protiv njih biti spriječeno 120 milijuna smrti. Od toga 96 milijuna otpada samo na cjepiva protiv ospica i hepatitisa.

Rezultati se uvelike slažu s prethodnim procjenama po kojima su cjepiva spasila živote gotovo 20 milijuna djece u 73 najsiromašnije zemlje svijeta od 2001. godine, dok je samo cjepivo protiv ospica zaslužno za 20 milijuna izbjegnutih smrti, ali na globalnoj razini.

Procjenjujući koliko bi veća bila smrtnost bez programa cijepljenja, studija ističe i u kolikoj je mjeri ključno zadržati visoku razinu procijepljenosti, rekla je jedna od autorica Katy Gaythorpe.

Zadržavanje statusa quo samo je dio slike. Prioritet je širenje dostupnosti cjepiva, posebno kad su posrijedi ona novija. Po mišljenju liječnika, rak vrata maternice eliminirao bi se do kraja stoljeća kad bi se protiv HPV-a cijepio dovoljan broj mladih.

Zapravo, novi model pokazuje da bi se s povećanjem procijepljenosti djevojaka protiv HPV-a spasilo više njihovih života po cijepljenoj osobi nego u bilo kojoj drugoj imunizacijskoj aktivnosti.

Vakcinacijski programi protiv nekih oblika pneumonije također su se pokazali vrlo učinkovitima i trebali bi se proširiti u siromašnim zemljama. Ta cjepiva, zbirno poznata kao PCV (konjugirana pneumokokna cjepiva), imaju najveći učinak na spašavanje života djece mlađe od pet godina.

Programi cijepljenja nedvojbeno djeluju i potrebno se samo pobrinuti da im svi imaju pristup, zaključili su znanstvenici u Lancetu.