Tehnološki giganti poput Facebooka i Googlea morat će unutar šest mjeseci pojačati napore i pokazati se odlučniji u borbi protiv širenja lažnih vijesti na internetu jer im u suprotnom prijeti daljnja regulacija Europske unije, stoji u strategiji Europske komisije za borbu protiv lažnih vijesti objavljenoj u četvrtak.

Europska će komisija do srpnja sastaviti Kodeks načela o dezinformacijama koji bi vrijedio za cijelu Europsku uniju i u kojem će se naći mjere za sprečavanje širenja lažnih vijesti, uključujući veći nadzor nad oglašavanjem.

Nakon što je razotkriveno da je preko Facebooka Rusija pokušala utjecati na američke glasače uoči predsjedničkih izbora 2016., EU posebice brine širenje lažnih vijesti koje bi mogle utjecati na izbore za Europski parlament zakazane za razdoblje od 23. do 26. svibnja.

Rusija niječe optužbe za pokušaj miješanja u ishod američkih predsjedničkih izbora.

Te internetske platforme propustile su recipročno djelovati, pokazavši da nisu dorasle izazovu koji predstavljaju dezinformacije i manipulativno korištenje njihove infrastrukture, napisala je Komisija u dokumentu.

Oglašivači i internetske platforme do listopada bi trebali pokazati "mjerljive učinke" primjene kodeksa načela, a u suprotnom bi Komisija mogla uvesti dodatne mjere, uključujući i regulaciju sektora.

Tvrtke će morati pojačati napore glede zatvaranja lažnih računa i poduzeti mjere koje će smanjiti prihode širiteljima dezinformacija i ograničiti ciljane opcije za političko oglašavanje.

Otkriće da je britanska tvrtka za političko savjetovanje Cambridge Analytica nepropisno prikupila osobne podatke do čak 87 milijuna korisnika Facebooka dodatno je je uzdrmalo povjerenje javnosti u društvene medije.

Postoje ozbiljne sumnje o tome štite li online platforme dovoljno dobro korisnike protiv neodobrenog korištenja njihovih osobnih podataka od neke treće strane, kao što pokazuje najnoviji primjer Facebooka i Cambridge Analytice, stoji u dokumentu Komisije.

U ožujku je stručna nezavisna skupina predala izvješće povjerenici EK-a za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyi Gabriel, u kojem također preporučuje promicanje medijske pismenosti radi suzbijanja dezinformacija, razvoj alata za osnaživanje korisnika i novinara u borbi protiv dezinformacija, zaštitu raznolikosti i održivosti europskih informativnih medija te nastavak istraživanja učinka dezinformacija u Europi.

Istovremeno je udruga European Digital Rights upozorila Komisiju da ne žuri s propisivanjem obvezujućih mjera glede lažnih vijesti jer bi te mjere mogle utjecati na ograničavanje slobode govora.

Komisija tvrdi da bi mjere protiv širenja lažnih vijesti "trebale strogo poštivati slobodu izražavanja i uključivati jamstva za sprječavanje njihove zloupotrebe, poput, primjerice cenzuriranja kritičkog, satiričnog, suprotstavljenog ili šokantnog govora".

Potpredsjednik Komisije Andrus Aspin potvrdio je da se vodila interna rasprava o tome treba li izričito spomenuti Rusiju kao zemlju koja provodi strategiju širenja lažnih vijesti.

Neki su rekli da ne žele da se navodi samo jedno ime, već da na taj popis treba staviti i druge zemlje, no nažalost nitko nije znao imenovati te druge, kazao je bivši estonski premijer.

(Hina)