Do 2099. veliki europski gradovi mogli bi se suočiti s dodatnih 2,3 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s temperaturom, pokazalo je najnovije istraživanje. Sjeverni gradovi poput onih u Velikoj Britaniji mogli bi doživjeti manje takvih smrtnih slučajeva s obzirom na to da bi smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom moglo malo nadmašiti porast smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Procjenjujemo blagi neto pad, ali je vrlo malen u usporedbi s velikim porastom koji bismo mogli vidjeti u mediteranskoj regiji, kaže Pierre Masselot iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
Masselotov tim analizirao je epidemiološke studije koje povezuju ekstremne temperature sa smrtnošću pa koristio te podatke za projiciranje promjena pod različitim scenarijima zatopljenja. Studija, koja se usredotočila na 850 gradova, što predstavlja 40 posto europskog stanovništva, isključila je ruralna područja zbog slabijih statističkih veza u rijetko naseljenim regijama. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Medicine.
Bez adaptivnih mjera neto učinak klimatskih promjena značajno bi rastao s porastom temperatura. U scenariju koji odražava trenutačne trendove smrtnost povezana s temperaturom mogla bi porasti za 50 posto, s 91 čovjeka na 136 na 100.000 ljudi godišnje do 2099. godine.
Moguća rješenja za ublažavanje crnih prognoza
Strategije ublažavanja, poput širenja upotrebe klima-uređaja i sadnje drveća u urbanim područjima, mogle bi smanjiti te brojke. Međutim, Masselot upozorava da su potrebne puno snažnije adaptivne mjere za značajno smanjenje ranjivosti stanovništva na ekstremne vrućine.
To je puno više od onoga što smo već primijetili u mnogim zemljama diljem svijeta, ističe on.
Projekcije navedene studije temelje se na prosječnim dnevnim temperaturama, međutim ne uzimaju u obzir ekstremne toplinske valove.
Otkrili smo da je to obično dovoljno dobro da možemo povezati smrtnost s temperaturom, kaže Masselot.
Ta opsežna studija sugerira da će se čak i Francuska i Njemačka suočiti sa značajnim porastom smrtnih slučajeva povezanih s temperaturom kako se Europa nastavlja zagrijavati.
Smrtnost je samo jedan dio priče, dodaje Masselot te ističe šire utjecaje porasta temperature na zdravlje i produktivnost.
Izvor: New Scientist
