Europska komisija i visoka povjerenica predstavili su konkretne mjere koje će se ubuduće poduzimati u borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija, među kojima je najvažnija uvođenje Brzog sustava upozorenja i pomno praćenje provođenja ranije potpisanih pravila ponašanja najvećih internetskih platformi.

Zdrava demokracija oslanja se na otvorenoj, slobodnoj i poštenoj javnoj raspravi. Naša je dužnost zaštititi taj prostor i ne dopustiti nikome da širi dezinformacije koje potiču mržnju, podjele i nepovjerenje u demokraciju. Kao Europska unija, odlučili smo zajednički djelovati i ojačati naš odgovor, kako bismo promovirali naše principe, ojačali otpornost naših društava, unutar granica našeg susjedstva. To je europski odgovor na jedan od glavnih izazova našeg vremena, istaknula je visoka povjerenica Federica Mogherini.

I potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište, Andrus Ansip, podržao je napore za ujedinjenim stavom i borbom protiv dezinformacija u Europi.

Moramo biti ujedinjeni i ujediniti naše snage kako bismo zaštitili naše demokracije od dezinformacija. Vidjeli smo pokušaje uplitanja u izbore i referendume. Upravo kako bismo odgovorili na te prijetnje predlažemo poboljšanje koordinacije zemalja članica kroz Brzi sustav upozorenja, kako bismo što prije prepoznali dezinformacije, povećali podršku medija i istraživača te od internetskih platformi zatražili da odrade svoj dio posla, istaknuo je Ansip.

Akcijski plan koji su pripremili u EU predviđa četiri ključna područja koja bi trebalo ojačati kako bi se stvorila učinkovita obrana od lažnih vijesti i dezinformacija.

Prije svega, naglasak je stavljen na poboljšano otkrivanje lažnih vijesti i dezinformacija kroz radnu skupinu za strateško komuniciranje, EU hibridne fuzijske ćelije i Europski servis za vanjsko djelovanje (EEAS), kao i kroz same zemlje članice. Predviđa se zapošljavanje stručnjaka i uvođenje različitih alata za analziru podataka. Udvostručen je i budžet EEAS-a s 1,9 na čak 5 milijuna eura.

Osim toga, radi se i na udruženom odgovoru odnosno boljoj međusobnoj suradnji između zemalja članica kako bi se olakšalo dijeljenje podataka i ubrzalo identifikaciju i otkrivanje lažnih informacija.

Velike internetske platforme koje su već ranije potpisale pravila ponašanja trebale bi ta pravila početi i primjenjivati, posebno uoči europskih izbora 2019. To, prije svega podrazumijeva osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja, zatvaranje lažnih profila, označavanje profila iza kojih se skrivaju “botovi” te suradnja sa stručnjacima na provjeravanju informacija.

Na kraju, sve to nema previše smisla ako se ne podigne i svijest među građanima o postojanju lažnih vijesti i educira ih se o tome kako ih prepoznati. Tako će EU institucije i zemlje članice posebno raditi na širenju medijske pismenosti, dok će se posebna podrška pružiti lokalnim timovima kako bi što brže i efikasnije detektirali i opovrgnuli lažne informacije, pogotovo na društvenim mrežama.