Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj, nakon pobjede na Albanijom, Hrvatskoj treba pobjeda protiv Italije za siguran prolaz u sljedeći krug i u posljednjoj minuti nadoknade, pri 0:0, Kramarić ide jedan na jedan na golmana. To je situacija koja odlučuje o sudbini Hrvatske na Euru i cijela nacija hipnotizirana je ispred TV-a s nervozom iščekujući ishod akcije, no u trenutku udarca - nestane slika.
Teško je i zamisliti kako bi navijači reagirali, no iako nije izgledan, takav scenarij prekida prijenosa tijekom Eura nije nemoguć. Samo pitajte Poljake - u toj je zemlji internetski prijenos utakmice s Nizozemskom prekinu zbog kibernetičkog napada.
U napadu su se hakeri poslužili DDoS (Distributed Denial of Service) metodom, a o kakvom je napadu riječ i može li se slična stvar dogoditi i u Hrvatskoj upitali smo Vedrana Vujasinovića, direktora Direkcije informacijske sigurnosti u hrvatskoj ICT kompaniji Setcor.
DDoS napad, odnosno Distributed Denial of Service, vrsta je kibernetičkog napada koja ometa normalan promet ciljanog sustava koristeći više računala za pokretanje koordiniranih napada. Cilj je preopteretiti ciljane poslužitelje ili mreže prekomjernim brojem zahtjeva, čime se onemogućuje normalno pružanje usluga korisnicima, objasnio je Vujasinović. On je ovakav tip napada usporedio s prometnim gužvama na autocestama, zbog kojih dolazi do zastoja pa automobili ne mogu na vrijeme doći na svoje odredište.
Kako bi se zaštitili od takve vrste napada preporučuje se korištenje specijaliziranih usluga DDoS zaštite koje pružaju kompanije koje se bave kibernetičkom sigurnošću. Uz njihovu stručnu podršku moguće je prijetnje automatski otkriti i time osigurati neometan rad i poslovanje, čak i u slučaju velikih napada. Naravno, važno je redovito ažuriranje i održavanje mrežne infrastrukture te implementacija firewalla i sustava za sprječavanje upada.
Prekid prijenosa moguć i u Hrvatskoj
DDoS napadi nisu jedina prijetnja te hakeri imaju u arsenalu i druge oblike kibernetičkog oružja s kojim mogu napasti kompanije, organizacije ili prekinuti prijenose nogometnih utakmica: Osim DDoS napada, hakeri bi mogli koristiti primjerice malware napade kojima se ubacuje zlonamjerni softver u sustav kako bi se preuzela kontrola nad njim. Jedan od najpoznatijih primjera toga dogodio se 2018. godine na Zimskim olimpijskim igrama u Južnoj Koreji kada je malware nazvan ‘Olympic Destroyer’ srušio službenu web stranicu Olimpijskih igara i Wi-Fi na stadionu te utjecao na prijenose događaja. Uz malware, tu su i ransomware napadi koji bi mogli preko zlonamjernog softvera zaključati podatke kritične infrastrukture za emitiranje, a onda hakeri traže otkupninu za obnavljanje rada. Također, danas su jako česti i phishing napadi kojim se pokušava prevariti ljude da otkriju određene povjerljive informacije. Tako bi se phishingom primjerice moglo pokušati navesti zaposlenike na otkrivanje osjetljivih informacija ili vjerodajnica, kako bi hakeri dobili neovlašteni pristup mrežama za emitiranje”.
Takvi napadi, poput ovog s kojim su se suočili Poljaci, a s kojim bi se zaista mogao ostvariti scenarij s početka teksta i prekid prijenosa utakmice moguć je i u Hrvatskoj jer, objašnjava ovaj stručnjak, hakeri mogu biti ciljati bilo koju zemlju ili organizaciju. Kako bi se takvi scenariji spriječili i izbjegli, hrvatski pružatelji usluga moraju biti spremni na takve prijetnje te moraju implementirati odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se smanjila vjerojatnost, ali i utjecaj kibernetičkih napada.
