Podaci ne lažu i zastrašujući su. Prema izvještaju Norton Cyber Security Insights Reporta, samo u 2017. godini hakeri su zaradili nevjerojatnih 172 milijarde dolara (1091 milijardu kuna), i to od 978 milijuna žrtava koje su napali u 20 zemalja svijeta. U prosjeku je svaka žrtva "izgubila" 142 dolara (850 kuna).
Nortonov redovni godišnji izvještaj otkrio je i kako su korisnici diljem svijeta najčešće na udaru virusa.
Čak 53 posto korisnika prijavilo je infekciju virusom ili neku drugu prijetnju njihovoj računalnoj sigurnosti. Na drugom su mjestu kartične prijevare, a slijede otkrivanje lozinke, neovlašteni ulaz ili hakiranje e-maila ili profila na društvenoj mreži te prijevare tijekom online kupovine.
Autori izvještaja tako upozoravaju kako se na udaru hakera najčešće nađu upravo oni koji naglašavaju važnost sigurnosti na interneta. Tako su zajedničke značajke najčešćih žrtvi hakera: previše su sigurni u znanje o sigurnosti na internetu, upotrebljavaju više različitih uređaja i zaboravljaju na osnove (koriste nove tehnike osiguranja poput identifikacije otiskom prsta, ali imaju istu lozinku na različitim servisima).
Zanimljivo je kako milenijalci, iako najlakše prihvaćaju novu tehnologiju i upotrebljavaju u prosjeku čak četiri uređaja, istovremeno rade i najčešće greške u osiguravanju svojih internetskih računa (recimo, dijele lozinku s drugom osobom), zbog čega su najčešće na udaru hakera. Tako je 2017. godine čak 60 posto hakerskih napada otpalo na milenijalce.
Najobzirnijim korisnicima pokazali su se stariji korisnici (stariji od 60 godina) koji, iako u velikom broju zapisuju lozinku negdje na papiriću i ne rade sigurnosne kopije svojih podataka, ipak u velikoj mjeri koriste različite lozinke za različite servise.
Problem se pojavio u kategoriji roditelja koji, premda se boje što će njihova djeca pronaći na internetu, samo u trećini slučajeva kontroliraju što njihova djeca rade kad surfaju ili igraju videoigre.
Unatoč sve češćim hakerskim napadima i sigurnosnim propustima, korisnici i dalje vjeruju u velike tvrtke i institucije kojima je obaveza čuvati njihove podatke. Međutim, izgubili su povjerenje u vlade i državne institucije koje bi trebale upravljati i čuvati njihove podatke.
Kako se zaštititi od hakerskih napada?
Iz Symanteca savjetuju nekoliko stvari koje bi trebale zaštititi korisnike.
Osmislite savršenu lozinku: Nemojte vezati lozinku uz neke podatke koji su javno dostupni i koji bi mogli pomoći hakerima da ju pogode (imena djece, kućnih ljubimaca, adresa...). Radije upotrebljavajte frazu koja se sastoji od niza riječi koje je lako zapamtiti, ali teško pogoditi. Što je dulja lozinka, to bolje.
Pazite što radite na javnoj Wi-Fi mreži: Surfanje na besplatnim bežičnim mrežama izgleda otprilike kao javno gledanje televizije - svi vide što radite. Zato nemojte koristiti besplatne mreže za plaćanje računa, provjeravanje e-mailova, provjeru Facebooka.
Mijenjajte tvorničke lozinke: Većina pametnih uređaja koje kupujemo i povezujemo u našem domu (ruteri, pametni termostati, printeri...) ima neku vrstu tvorničke lozinke koju je veoma lako pogoditi i upravo zbog toga trebali biste što prije tu lozinku promijeniti. Također, vodite računa da svoju kućnu bežičnu mrežu zaštitite snažnom enkripcijom.
Ne otvarajte sumnjive e-mailove: Dobro razmislite prije no što otvorite e-mail koji ste dobili od nepoznatog pošiljatelja ili čiji naslov ne odgovara uobičajenoj komunikaciji s poznatim pošiljateljem. Ne klikajte na poveznice u sumnjivim e-mailovima i nikad, ali nikad, ne ostavljajte osobne podatke (korisnička imena i lozinke) na internetskim stranicama koje se kriju iza tih linkova.
