Kad su krajem studenog u Južnoafričkoj Republici znanstvenici objavili da su otkrili novu varijantu koronavirusa, koja je toliko različita od ostalih da je zaslužila vlastito ime - omikron-varijanta, liječnici i znanstvenici diljem svijeta postali su veoma oprezni.
Uz to što su informacije iz JAR-a govorile o tome kako se ova varijanta širi brže, ima nešto drugačije simptome i brojne mutacije, nitko zapravo nije znao kako će ta varijanta utjecati na tijek pandemije.
U međuvremenu je omikron-varijanta detektirana u više od 60 zemalja diljem svijeta, a u nekim dijelovima čak je i po učestalosti, pretekla do sad dominantnu delta-varijantu.
Kako se tijekom proteklih tjedana mnogo raspravljalo o podrijetlu i nastanku ove varijante, kao i o posljedicama njenog širenja diljem svijeta, prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju NZJZ AŠ i pročelnica Katedre za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te voditeljica Referentnog mjesta RH za testiranje na SARS-CoV-2 i predsjednica Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju HLZ-a, u prosinačkom izdanju Liječničkih novina objavila je zanimljiv članak u kojem je na jednom mjestu sažela sva dotadašnja saznanja, ali i dala procjenu što bismo mogli očekivati od omikron-varijante.
Omikron je već varijanta koja izaziva iznimnu zabrinutost. Za varijante koje izazivaju zabrinutost postoje znanstveni dokazi da su hiperinfektivne, a također mogu izbjeći učinku cijepljenja i lijekova. Osobe koje su već preboljele COVID-19 mogu se ponovno zaraziti ovim varijantama, ističe prof. Vraneš.
Brojne mutacije u omikron-varijanti
Pojasnila je kako je omikron linija B.1.1.529 koronavirusa i sadržava čak 32 mutacije S-proteina koji sačinjavaju šiljate izdanke na površini virusa, zbog kojih virus ima izgled krune (korone). Pored tih mutacija u S regiji, omikron-varijanta ima još i desetak drugih mutacija, što je više od dvostrukog uvećanja broja mutacija u odnosu na dosadašnje hiperinfektivne varijante.
Neke od mutacija su potpuno nove, a neke su već zabilježene u različitim do sada otkrivenim varijantama virusa. Pokazalo se da one značajno doprinose hiperinfektivnosti ili imunoevazivnosti tih varijanti, pa je zbog toga delta varijanta već nazvana Frankensteinovom mladom, napominje prof. Vraneš i dodaje kako je trenutačno poznato oko više od 200 različitih varijanti SARS-CoV-2. Sve varijante posjeduju čitav klaster različitih mutacija, neke od njih su besmislene, a neke mogu biti i za virus štetne.
No, naglašava kako su posebno važne one mutacije koje pogađaju S regiju odgovornu za sintezu šiljatih izdanaka na površini virusa. Njima se SARS-CoV-2 veže na receptor na površini stanice koju inficira. Mutacije utječu na infektivnost virusa i njegovu sposobnost transmisije ili povećavaju sposobnost SARS-CoV-2 da inficira stanice ili povećavaju brzinu umnažanja virusa u stanici.
Podsjeća kako je i Svjetska zdravstvena organizacija nedavno naglasila kako će se nove varijante koronavirusa generirati i dalje, sve dok cjelokupno svjetsko stanovništvo ne bude obuhvaćeno cijepljenjem.
Sigurno da niska procijepljenost afričkog stanovništva zabrinjava, jer će kod unosa virusa u nezaštićenu populaciju doći do njegovog olakšanog širenja i pokretanja pandemijskog vala, a gdje je jako mnogo zaraženih, veća je i šansa da će virus mutirati. Usto se širenje virusa ne može zaustaviti pa će unatoč zabranama putovanja ovaj virus naći načina da se proširi globalno iz bilo kojeg žarišta na svijetu. Stoga je zabrinutost niskom procijepljenošću u afričkim zemljama posve opravdana, ističe prof. Vraneš.
Traži se podrijetlo omikron-varijante
Podsjetila je kako još uvijek nije točno otkriveno kako je i gdje nastala omikron-varijanta.
Pretpostavlja se da nove varijante nastaju u osoba s kroničnim tijekom infekcije čiji se imunosni sustav ne može lako riješiti virusa, kao što je to slučaj s mladim i imunokompetentnim osobama, pa se čini se da bi predsjednik Bocvane mogao biti u pravu. Sumnju u podrijetlo nove varijante potkrepljuje i vijest da je Nizozemska među retrospektivno analiziranim pozitivnim uzorcima u dva uzorka prikupljena još 19. i 23. studenog detektirala omikron varijantu, ali nije razjašnjeno jesu li te osobe uopće putovale u južnu Afriku, niti je razjašnjena njihova epidemiološka anamneza. Stoga bi rezultati retrospektivnih istraživanja pohranjenih pozitivnih uzoraka u slijedećih nekoliko tjedana mogli dati konačan odgovor na pitanje kada i gdje je nastala omikron varijanta. Tri su pretpostavke kako je u JAR-u moglo doći do toliko brojnih mutacija virusa. Najmanje je vjerojatna mogućnost da je evoluirao u životinjama pa je ponovno prenesen na čovjeka. Vjerojatnije je da je virus mutirao u nekoj od brojnih osoba zaraženih s HIV-om i posljedično oslabljenim imunosnim odgovorom, ili je do mutacija došlo u osoba koje su u JAR-u bile uključene u kliničko ispitivanje molnupiravira, Merckovog novog lijeka čije je antivirusno djelovanje temeljeno na izazivanju brojnih pogreški pri replikaciji virusa, pojašnjava prof. Vraneš.
Dodaje kako trenutne procjene govore da je delta-varijanta oko 40 % infektivnija od alfa-varijante, a kako je alfa-varijanta oko 50 % infektivnija od ishodišne varijante, znači da je delta dvostruko infektivnija od tzv. divljeg, wuhanskog tipa virusa. Posljednji podaci pak govore da je omikron oko dva puta infektivniji od delte, što je razlog dodatne zabrinutosti.
Dobra je vijest da ova varijanta unatoč njezinom brzom širenju u zemljama na jugu Afrike izaziva samo blage simptome ili asimptomatske infekcije, ali za sada je uglavnom inficirano samo mlađe stanovništvo. U JAR-u su zaražene osobe do 35 godina i pretežito studenti, pa je to situacija kao kod nas u ljetnoj sezoni, a na temelju toga nije moguće reći kakve će kliničke slike izazivati ova varijanta kada se proširi na stariju populaciju s komorbiditetom, napominje prof. Vraneš.
Dobra je vijest što niti jedna do sada poznata varijanta SARS-CoV-2 nije dokazano virulentnija, i niti jedna do sada nije uvrštena u kategoriju varijanti s teškim posljedicama (engl. variants of high consequence) po podjeli varijanti SARS-CoV-2 koju je objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Centers for Disease Control and Prevention, CDC).
Već se radi na prilagođavanju cjepiva i testova
Prof. Vraneš naglašava kako alfa-varijanta ima jednu mutaciju, delta dvije, beta tri, a omikron čak deset RBD mutacija, što je potaknulo proizvođače cjepiva da već počonu raditi na prilagođenim cjepivima koja bi bila učinkovitija i protiv omikron-varijante.
Javila se je i zabrinutost da će uslijed tako mnogih mutacija i detekcija omikron varijante postati nedovoljno učinkovita, te da dijagnostički testovi više neće tako dobro kao do sada detektirati infekciju, ističe autorica članka.
No, dodaje kako je analizom mutacija utvrđenih sekvenciranjem utvrđeno da testovi koji su već odobreni neće imati problema s otkrivanjem omikron-varijante. Problem bi mogao biti kod brzih antigenskih imunokromatografskih testova pa postoji bojazan da će njihova osjetljivost i specifičnost biti značajno slabija.
Zbog toga su nužne prospektivne evaluacijske studije za svaki od antigenskih testova da se dokaže kako su i dalje jednako osjetljivi i specifični u otkrivanju ove nove varijante, a to će potrajati nekoliko tjedana. Do tada vrijede nova pravila, pa je Velika Britanija, u pokušaju da spriječi daljnji ulazak omikrona u zemlju, a uvela pravilo da putnici moraju imati negativan ili BAT ili PCR test 48 sati prije putovanja, ali se pri ulasku u zemlju testiraju PCR-om, i čekaju u karanteni negativan rezultat molekularnog testa, ističe prof. Vraneš.
Može li se peti val u Hrvatskoj izbjeći?
Pandemija neće završiti dok god se virus može širiti jer ima dovoljno osoba koje nisu imune. Toliko puta je u posljednje dvije godine ponovljeno da nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. Da bi se transmisija i evolucija SARS-CoV-2 prekinula, potrebno je da bar 70 % ukupne populacije stekne otpornost bilo cijepljenjem, bilo preboljenjem. Sporo cijepljenje daje mogućnost virusu da evoluira i izbjegne učinku cijepljenja. Kako je u nas postotak cijepljenih i niži od prosjeka u EU-u te nije zadovoljavajući, peti val je potpuno izvjestan, jedino je pitanje hoćemo li imati šesti i sedmi. A čini se da je tu i vrlo vjerojatan kandidat koji će ga pokrenuti. Omikron varijanta SARS-CoV-2 će do proljeća najvjerojatnije biti dominantna varijanta u svim zemljama EU-a. Jedino ostaje nadati se da ćemo do ljeta izaći iz petog vala i da naša na turizam orijentirana ekonomija neće biti njime značajnije pogođena. S usporenjem cijepljenja kojem svjedočimo, možda ovo i neće biti posljednja pandemijska zima kako smo se svi nadali, zaključuje na kraju prof. Vraneš.
Izvor: Liječničke novine, Stampar.hr
